Izvor: Reforma.ba
Kako plaćamo porez na duhan i duhanske proizvode?
Bosna i Hercegovina je 2014. godine bila svjetski lider u oporezivanju duhana, sa prosječnim udjelom poreza od 86% od ukupne maloprodajne cijene (MPC) jedne kutije od 20 cigareta(1). Kako bi bolje razumjeli kako se ta ista kutija oporezuje, slijedi kratko objašnjenje. Kada distributer izmiri carinske dadžbine, te sačini kalkulaciju MPC, u kojoj iskazuje iznos obračunate akcize na proizvod – plaća 42% akcize (proporcionalno cijeni), te posebnu akcizu na količinu (koja trenutno iznosi 67,50 KM na 1000 cigareta, odnosno 1,35KM po jednoj kutiji).
Prema trenutnom Zakonu o akcizama, akcize ukupno iznose najmanje 2,42 KM na najjeftinije pakovanje od 20 komada(2). Na tu cijenu dodaje se PDV, te kompletan poreski teret na kraju snose potrošači. U Zakonu je također definisano kako je planiran rast stope posebne akcize na količinu, koja trenutno iznosi 67,5, dok iznos ne dosegne vrijednost od 126 KM na 1000 cigareta, tačnije dok posebna akciza na količinu ne bude iznosila najmanje 2,52 KM (buduće povećanje za 1,17 KM). Pogledajmo, međutim, šta se do danas postiglo ovakvim politikama.
Rezultati poreske politike
Kao posljedica konstantnog povećanja oporezivanja duhana, učešće duhanske industrije u BDP-u Bosne i Hercegovine drastično je smanjeno – sa 0,25% 2006. godine, na 0,07% 2015. godine. Uzmemo li u obzir činjenicu da BDP zemlje u istom vremenskom periodu nije značajno rastao, možemo zaključiti da je ovaj pad (od 72%) približan padu obima proizvodnje. Samim padom obima proizvodnje, pali su profiti domaćih proizvođača, ali i potražnja za duhanom kao sirovinom, što je direktno uticalo na slabije prihode poljoprivrednih proizvođača duhana.
Istovremeno je prosječna potrošnja na duhanske i alkoholne proizvode povećana sa 5,69% na 9,3% po domaćinstvu. Kako bi se prilagodili rapidnom rastu cijena duhanskih proizvoda, brojni se konzumenti cigareta umjesto predviđenog prestanka konzumacije, prebacuju na kupovinu rezanog duhana, koji je bio niže oporezovan.
Nakon što se posljednjim povećanjem poreski udio u cijeni rezanog duhana povećao, pušači slabije kupovne moći prelaze na crno tržište, a rast crnog tržišta je jedna od najznačajnijih negativnih posljedica ovakve politike.
Prema Bijeloj knjizi(3) Vijeća stranih investitora, oko 200 miliona KM akciza i PDV-a se izgubilo na ovom tržištu u 2014. godini, što predstavlja drastičan porast sa 69,2 miliona iz 2013. godine.
Dakle, posljedice povećanja akciza na duhan u BiH su: opterećenje domaće duhanske industrije, udar na poljoprivrednike koji se bave uzgojem duhana, povećanje ukupne potrošnje građana na duhan, porast crnog tržišta.
Evropske prakse, preporuke stručnjaka
Izuzetno bitno je navesti i činjenicu da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), kao efektivnu mjeru suzbijanja pušenja preporučila stopu od 70% učešća poreza u MPC duhanskih proizvoda(4), koju je BiH već odavno postigla. Domaći, ali i međunarodni zvaničnici će reći da usklađuju akcize sa stopama u EU i da je to naša obaveza na evropskom putu zemlje. Realnost je nešto drugačija od toga, jer ekonomski najrazvijenije evropske zemlje duhanske proizvode oporezuju stopom koja je jednaka ili približna preporuci WHO od 70%. Za detalje o učešću poreza u maloprodajnoj cijeni cigareta u zemljama EU pogledajte sliku ispod.
Kako su zdravstveni rizici povezani sa pušenjem dobro dokumentovani, širom svijeta se povlače potezi da se smanji rasprostranjenost pušenja. Bosna i Hercegovina je ispunila i premašila iznos udjela poreza u kutiji cigareta koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija kao poreznu stopu efektivnu za suzbijanje korištenja duhana.
Ipak, nismo proveli ostale preporuke koje su obavezne uz provođenje ovako rigoroznih poreskih politika, koje se "najbolje kombinuju sa jakom poreskom upravom, uključujući upotrebu vrhunskih sistema za monitoring, praćenje i pronalaženje, a koji uključuju tehnološki napredne akcizne markice i licenciranje svih uključenih u proizvodnju i distribuciju duhanskih proizvoda, i korištenje adekvatne prisile, (op.a. inspekcijskog nadzora), te brzih i ozbiljnih kazni za prekršioce".
Uzevši u obzir tu činjenicu, može se reći da dalji rast akciza ne služi zaštiti zdravlja stanovništva, već isključivo ispunjavanju fiskalnih potreba vlasti. Dakle, ne postoji validan razlog za dalje povećanje akciza u zemlji ni sa ekonomskog ni društvenog aspekta, a u obzir treba uzeti okolnosti u kojima se nalazi zemlja, a to su kupovna moć stanovništva, fiskalne politike zemalja u okruženju, kapacitet zaštite granica i recentni uspjeh u suzbijanju crnog tržišta duhana.
Ako se objektivno sagledaju sve navedene okolnosti, može se zaključiti da će dalje povećanje akciza na duhan i duhanske proizvode umjesto povećanja priliva javnih prihoda za servisiranje dugova zdravstvenog sektora, imati suprotan efekat i izazvati dalji pad poreskih prihoda po ovom osnovu.
Šta dalje?
Umjesto daljeg povećanja oporezivanja duhana u budućnosti, trebalo bi kreirati akcizni model utemeljen na dobrim praksama zemalja EU i regiona, koje uglavnom imaju manje poreze, odnosno koji bi doveo do uspostavljanja dinamike rasta akciza primjerene standardu i kupovnoj moći.
Dodatno, potrebno je intenzivirati terenski inspekcijski nadzor kako bi se suzbilo crno tržište duhana i duhanskih prerađevina.
Usporavanje rasta akciza bi osiguralo stabilnost priliva javnih prihoda i prirodno smanjilo crno tržište, dok bi pojačan inspekcijski nadzor osigurao veći priliv sredstava u budžete i zdravstvene fondove, te u isto vrijeme osigurao stabilnost tržišne konkurentnosti, poboljšavajući poziciju legalnim proizvođačima i distributerima.
Na stranici www.mojporez.ba možete pogledati koliko poreza plaćate na svoj rad, te na potrošnju prilikom kupovine robe široke potrošnje i akciznih roba poput goriva, alkoholnih napitaka i duhanskih proizvoda. Također možete saznati koji porezi se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, koliko novca izdvajate za plaćanje poreza na godišnjom nivou, te dobiti jasan pregled utroška Vašeg novca kroz budžete.
(Reforma.ba/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)