NENADMAŠNO DJELO DEVETE UMJETNOSTI

Američki ep o vitezovima kralja Artura: Kako je nastao strip svih vremena - Princ Valiant?

Kultura 09.05.17, 10:40h

Nedvojben je stav i mišljenje najkompetentnijih stripologa da je strip Prnc Valiant strip svih vremena i da to genijalno strip ostvarenje još niko nije nadmašio u bilo kom pogledu – naratorski ili vizuelno, dakle scenaristički (literarno) i crtački (likovno)

 

 

Piše: Ahmed HRAPOVIĆ


    
Hiljadama godina umovi čovječanstva za predmet svog umovanja imali su, na prvom mjestu, estetiku, znanost o lijepom u umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, tako da estetika postaje i flozofska disciplina sa svom njenom strogoćom i objektivnom promatranju onoga što, uglavnom, pojedinac stvara i svojim stvaralačkim radom mora zadovoljiti i stimulisati stroge kriterije, naročito one čija su čula za ljepotu u umjetnosti izoštrena do maksimuma. Strogoća o poimanju lijepoga u umjetnosti svakako da se odnosi i na devetu umjetnost – strip.

 
Jedan od onih koji promatranje lijepoga, u ovom slučaju savršenog u strip umjetnosti, jeste američki strip autor Harold Rudolf Foster ili Hal Foster, kako se potpisivao na svoja remek djela, autor američkog epa o vitezovima Okruglog stola ili američkog epa o kralju Arturu, poznatom kroz povijesnu strip priču bez kraja – stripu Princ Valiant.

 

princ-valiant-3
Priča o Princu Valiantu je strip priča za sva vremena, posebno je dobro došla danas kada je u svijetu mladih na globalnom planu primjetna kriza na svim poljima života, a upravo je Princ Valiant izvrstan putokaz novim generacijama ka ljepoti života koja im u svakodnevnoj jurnjavi promiče

Nedvojben je stav i mišljenje najkompetentnijih stripologa da je strip Prnc Valiant strip svih vremena i da to genijalno strip ostvarenje još niko nije nadmašio u bilo kom pogledu – naratorski ili vizuelno, dakle scenaristički (literarno) i crtački (likovno).


Sadržajno i crtački Hal Foster svoju strip priču o Princu Valiantu estetski dovodi do savršenstva, što upada u oči i onima koji se baš i ne razumiju u devetu umjetnost, svojim savršenim crtežom ostvaruje estetske varijacije u svakoj od slika pojedinog nastavka ili table stripa, vješto u savršenstvo ambijenta ukomponira likove, sjedinjuje vrijeme i mjesto radnje uz beznačajne „greške“ tolerantne za svaku umjetnost pa i za strip umjetnost.


Hal Foster, umijećem vrhunskog umjetnika, kroz svoje crteže ostvaruje ljepotu, uzdiže do logosa osjećajnih pojava, ponekad dopunjujući iz samoga sebe ono što ambijentu ili likovima nedostastaje, tako da strip Princ Valiant postaje umjetničkom ljepotom po samom sebi, počevši od tehnike rada (crteža ponajprije, sa savršenom tankom linijom koja ne utiče da se gube planovi slike), preko perspektive, kompozicije, proporcija i svega onoga što strip čaroliju čini istinskom umjetničkom vrijednošću, naročito crtajući najljepša lica svojih likova koji su se ikada pojavili u svijetu stripa, a prirodni ambijent, posebice šume, radio je s najvećim zadovoljstvom i željom da sve vrste flore, pa i faune, uvrsti i čarobnim crtežima ovjekoviječi za sva vremena, a to je, moguće je, uticaj zanimanja kojim se svojevremeno bavio.


Da bi preživljavao, prije nego se upustio u crtanje stripova, radio je i kao drvosjeća u prekrasnim američko-kanadskim šumskim predjelima, bio je i traper, lovio i time osiguravao sredstva za život, bavio se boksom i nizom zanimanja.

 
Harold Rudolf Foster rođen je 16. augusta/kolovoza 1892. godine u Halifaxu (New Scotia) Kanada. Ta godina bila je plodna s crtačkim talentima. Naime, te godine rođeni su američki ilustratori Dean Cornwel, Robert Lawson i Andrew Loomis, a za nas je ta godina bitna jer se te godine rodila ličnost koja će svojim političkim, dakle ne crtačkim djelovanjem, obilježiti duži period na ovim prostorima, prostorima bivše Jugoslavije, a to je bio Josip Broz Tito, u čije vrijeme je bilo sve drugačije, za mnoge bolje, a što se tiče stripa - nikada bolje.

 

Da bi preživljavao, prije nego se upustio u crtanje stripova, radio je i kao drvosjeća u prekrasnim američko-kanadskim šumskim predjelima, bio je i traper, lovio i time osiguravao sredstva za život, bavio se boksom i nizom zanimanja   

 

Kada mu je bilo četiri godine, Halu je preminuo otac i od tog perioda počinje surova životna igra, teško djetinjstvo. Osam godina poslije gubitka muža, majka Hala Fostera se ponovo udaje, očuh je čovjek sa smislom za biznis i životne prilike se popravljaju, baš u periodu kada mladi Hal ispoljava veliku ljubav prema prirodnim ljepotama neukroćene divljine Halifaxa. Ali ni to nije dugo trajalo, jer kada je Halu bilo 13 godina, poslovi očuha doživjeli su krah i porodica odlučuje da se preseli u gradić Winnipeg, pokrajina Manitoba, gdje su očekivali da obnove i izgrade novi biznis i po mogućnosti naprave poslovni bum.
    

Hal je u to vrijeme bio završio devetogodišnje osnovno školovanje i, svjestan teških materijalnih prilika u porodici, počinje samoobrazovanje preko gradske knjižnice The Winnipeg Carnegie Library, a ono što mu je prirodada podarila, nevjerovatan talent za crtanje, usavršavao je kod svoje kuće. Od samog početka zanimao se za anatomiju ljudskog tijela, pa kako nije imao modela niti ga je mogao platiti, zatvarao se u svoju sobu i svaki slobodan trenutak skidao se gol, sam sebi pozirao pred starim ispucalim ogledalom i pravio skice. To su mu bili časovi iz anatomije.


Kasnije je pričao, prisjećajući se tih dana, da nije imao problema kod skiciranja, crtački je bio sazreo, međutim, poteškoće bi nastajale u zimskom periodu kada se temperatura spuštala i 30 stupnjeva ispod nule, a njegova soba se nije zagrijavala. Za vrijeme tih hladnih dana pravio je skice velikom brzinom, uglavnom krokije, od kojih je kasnije u toplini druge sobe, gdje se ložilo, pravio studije tih krokija.


Pored tih vježbi pred ogledalom i studiranjem anatomije ljudskog tijela, Hal prati radove drugih ilustratora i slikara i na njega najveći uticaj imaju EA Abbey, Howard Pyle, Artur Rackham, Maxfield Parris, JC Leyendecker, James Montgomery i NC Wyeth. Na kraju iz svega toga Hal Foster izvlači i formira vlastiti stil koji je usavršio i koji će ga pratiti do posljednjih crteža koje je realizirao.

 

Od samog početka zanimao se za anatomiju ljudskog tijela, pa kako nije imao modela niti ga je mogao platiti, zatvarao se u svoju sobu i svaki slobodan trenutak skidao se gol, sam sebi pozirao pred starim ispucalim ogledalom i pravio skice. To su mu bili časovi iz anatomije 

 

Vremenom Hal Foster radi ilustracije, reklamne crteže za raznorazne firme i proizvode, još se ne nazire u stripu, ali je vidljivo da je veliki majstor crteža. Mnogi Fostera tretiraju samoukim crtačem, ali to nije istina. Kvalitet strip crtača kakav je Hal Foster ne može se na bilo koji način formirati samoukošću ili školom – kalibar crtača kakav je Hal Foster je prirodni talent koji se rađa možda u milion godina.


Nakon ženidbe sa Helen Wells i nakon što je dobio dva sina, Hal sa suprugom, pošto  se okušao u skoro svim poslovima, donosi čvrstu odluku da se posveti umjetnosti, i u tome ima punu podršku supruge. Takva odluka je uslovila da se biciklom uputi od Winnipega do Chikaga, a taj put je dug oko 1000 kilometara. U Chikagu se sve okreće u korist ovog mladog i talentiranog umjetnika.
    

princ-valiant-4
Nakon što je donio odluku života da kreira svog vlastitog junaka, virtuoz olovke, crtač s nenadmašenim osjećajem za vizuelno, s urođenim instinktom za naraciju kreće u kreaciju nečega što će vremenom postati neuhvatljivim epom i po građi i po kompoziciji crteža i teksta, ličiti na Ilijadu

Iako je prirodno kompletan crtač, uz to se izgradio kao vrstan poznavalac i crtač ljudske anatomije, Hal u Chikagu pohađa večernje škole i kurseve: Chikago Art Institute, Nacionalna akademija dizajna, Chikago akademija likovnih umjetnosti, uporedo radi, ponajviše na izradi reklama.
    

Napokon, mada mu je već bilo 36 godina, Hal Foster se susreće sa umjetnošću koja će mu promijeniti cijeli njegov život i vezati ga uz sebe, a i on će tu umjetnost - u Americi zvanu comic, kod nas strip - promijeniti u najpozitivnijem smislu i izdići se iznad svih crtača svijeta, i doći do nivoa koji se možda nikada neće dostići.


Sticajem niza okolnosti, nenadano će, a na prijedlog svog saradnika Josepa H. Neebea, ući u svijet stripa i ni manje ni više krenut će u realizaciju stripa o najpopularnijem literarnom junaku dječije mašte – Tarzanu. Prije nego što je došlo do realizacije tog stripa, Halov saradnik Neebe 1927. godine odlazi u Kaliforniju na dogovor sa Edgarom Rice Burroughsom, literarnim tvorcem Tarzana, da dogovori adaptaciju Tarzana u strip. Burroughs je pristao, a Hal Foster se, nakon podosta peripetija oko ovog projekta, prihvatio posla 1928. godine.


Foster je pročitao, proučio knjigu E. R. Burroughsa, shvatio sve što izuskuje djelo kao što je Tarzan, dao je sve od sebe, krenuo u realizaciju; u samom startu, da ne bi „štetio“ crteže, tekst ne upisuje u oblačiće nego ispod crteža. Mada mu je Tarzan prvo strip djelo, Foster je iskoristio sav svoj talent, sve časove anatomije koje je sebi održavao i po najvećoj hladnoći i to se na kraju sve posložilo i crtački isplatilo, i napravio je prvu strip priču o Tarzanu – Tarzan of the Apes.


Strip, iako je bio vrhunske kvalitete, a junak Tarzan poznat i prihvaćen kod publike, u početku je teško probijao led kod izdavača. Ipak, 7. januara/siječnja 1929. godine strip o Tarzanu biva objavljen u nekoliko američkih i kanadskih novina, među njima i Halifax Chronicle. Zanimljivo je da je istog dana s objavljivanjem krenuo i strip junak Buck Rogers, ali je strip o Tarzanu Hala Fostera naišao na izvrstan prijem, tako da je Foster vremenom proglašen „Ocem avanturističkog stripa.“


Iste godine, u mjesecu augustu, Fosterov strip o Tarzanu objavljuje se i u formi knjige. Međutim, Foster nije u početku bio oduševljen radom na stripu, nakon prvog stripa o Tarzanu, vraća se na reklame, da bi se Tarzanu 1931. godine opet vratio, ovoga puta snažnije, kvalitetnije i stvara vrhunsku strip kreaciju Tarzana, a sve na nagovor E. R. Burrughsa.

 

Najprije strip junaku daje ime Derek, Sin Thane, nedugo poslije glavnom junaku ime mijenja u Princ Arn, ali presudnu ulogu oko imena imao je generalni direktor King Features Syndicatea, Joseph Connelly koji glavnog junaka naziva Princom Valiantom


Bio je to vrlo zanimljiv period i prelamanje u njegovom životu; uradio je prvog Tarzana, sve je ispalo kako valja, ali ga u prvi mah rad na stripu nije oduševio. Nakon nagovora Burroughsa, kreće opet s crtanjem Tarzana, mnogo kvalitetnije, daje sve od sebe, a uporedo s tim radom, negdje u najdubljoj intimi, Foster sniva o nečemu drugome, nečemu što će u potpunosti preokrenuti i obogatiti strip umjetnost za sva vremena – Hal počinje razmišljati da stvori vlastitog strip junaka, da ga i crtački i sadržajno sam u potpunosti osmisli.
    

Iz ovog perioda može se izvući zaključak da je Edagar Rice Burroughs preko svog Tarzana od Hala Fostera stvorio strip crtača i Burroughsu se treba biti zahvalno što je uspio Hala nagovoriti da se ponovo okuša u stripu. To je bilo presudno.
    

princ-valiant-7
Vremenom Princ Valiant upoznaje ljubav svog života Aletu, s kojom će dobiti tri sina - Arna, Galana i Natana, te bliznakinje Karen i Valetu. Ne samo tom porodičnom atmosferom, nego i nizom drugih „običnih“ prizora iz svakodnevnog života, Hal obogaćuje svoje remek djelo

Nakon što je donio odluku života da kreira svog vlastitog junaka, virtuoz olovke, crtač s nenadmašenim osjećajem za vizuelno, s urođenim instinktom za naraciju kreće u kreaciju nečega što će vremenom postati neuhvatljivim epom i po građi i po kompoziciji crteža i teksta, ličiti na Ilijadu.


Halu Fosteru je 41 godina, danonoćno radi na svom vlastitom junaku, proučava povijesnu građu, najprije strip junaku daje ime Derek, Sin Thane, nedugo poslije glavnom junaku ime mijenja u Princ Arn, ali presudnu ulogu oko imena imao je generalni direktor King Features Syndicatea, Joseph Connelly koji glavnog junaka naziva Princom Valiantom. Hal se u potpunosti baca na posao, kreira najljepše likove u povijesti devete umjetnosti, sva svoja precizna zapažanja za detalje koje je uočio u kanadsko-američkim šumama, majstorski prenosi na papir kao ambijent stripa, stvara nevjerovatno raskošan ambijent za svog Princa Valianta, uz Vala i sa svakim drugim likom bavi se s velikom preciznošću i time gradi cjelinu, savršenstvo kompozicije slike kakvu niko nije dao stripu.

 

Napokon dolazi 13. februar/veljača 1937. godine, uz veliku podršku novinskog magnata Williama Randolpha Hearsta, Hal Foster čovječansvu je ponudio prvu epizodu Princa Valianta pod nazivom „Princ Valiant u doba kralja Artura“, i to u boji u listu New York Yournal. Halu su 44 godine. Od tada pa sve do 16. maja/svibnja 1971. Hal Foster radi na Princu Valiantu i da nije bilo artritisa koji mu je bio velika smetnja, radio bi i dalje, mada je i nakon posljednje table povremeno crtkao i kolorirao svog junaka.
    

Strip junak Princ Valiant nije standardni junak, njegovo „putovanje“ kroz strip je hronološki vezano, priča počinje od djetinjstva do izrastanja u mladića odlučnog da postane vitezom, što svojim naratorskim i crtačkim umijećem Foster genijalno realizira, vremenom Valu dodaje i mnoge druge likove koje s podjednakom pažnjom i ljepotom crta, ponajprije viteza Gavena, avanturistu i vjernog prijatelja Valianta.


Vremenom Princ Valiant upoznaje ljubav svog života Aletu, s kojom će dobiti tri sina - Arna, Galana i Natana, te bliznakinje Karen i Valetu. Ne samo tom porodičnom atmosferom, nego i nizom drugih „običnih“ prizora iz svakodnevnog života, Hal obogaćuje svoje remek djelo. Njegovi likovi ne srljaju iz bitke u bitku, iz avanture u avanturu, njegovi junaci iz Princa Valianta žive svakodnevni život, zabavljaju se, odmaraju, ponekad i u dokolici, vode računa o ličnoj higijeni, a nakon svega toga dolaze raznorazne avanture koje Princa Valianta vode po cijelom za to vrijeme poznatom svijetu. Ide u potragu za Svetim Gralom, bori se protiv Huna, obreo se i u Rimu, s Vikinzima se kroz splet avantura našao i na području gdje mu je rođen njegov tvorac u Sjevernoj Americi, obilazi Nijagarine vodopade, upoznaje do tada nepoznatu rasu – Indijance, a te momente iz scenarija Hal Foster koristi i daje cijeloga sebe crtajući nezaboravne prizore nedirnute prirode koju je, očito je nosio iz djetinjstva dok je lutao nedirnutom divljinom Halifaxa.

 

Neki teoretičari stripa mišljenja su da bi Princa Valianta trebalo stripovski eutanizirati, što je notorna glupost, prvenstveno zbog toga što na to niko nema pravo, jer da je to htio, njegov tvorac Hal Foster bi to uradio pred kraj svoje crtačke karijere

 

U strpu Princ Valiant ništa nije prepušteno slučaju, Hal ništa ne radi „napamet“, sve je pomno razradio prije nego se upustio u realizaciju stripa, pročavao je sve što je bilo potrebno za građu tog stripa, radio na hiljade skica nošnje, arhitekture, oružja, interijera, zamkova, proučavao običaje, turnire, bitke iz tih vremena, proučavao mitove i sve to scenaristički i crtački prenosi u stvarnost strip remek djela Princ Valiant – najpoznatijem vitezu svih vremena, čije ime u prijevodu glasi hrabri princ, a kao takvog ga je Hal i zamislio, hrabrog, pravednog, ponosnog, upornog.
    

Hal Foster na Princu Valiantu radi do 16. maja/svibnja 1971. godine, nacrtavši 1787 tabli stripa, nakon čega strip povjerava Johnu Cullenu Marphyju koji na Valiantu radi od 1971. do 2004. godine. Marphy je jedno vrijeme bio asistent velikom Halu Fosteru. Nakon Marphyja Vala nastavlja crtati Garry Gianny, on je opet asistirao Marphyju, a scenarij mu piše Mark Schultz. Mada dobri crtači, niti jedan nije uspio prići čudesnoj ljepoti crteža Hala Fostera. Više to nije bio onaj Halov lik, a i sadržajno se pogubio u odnosu na priče koje je razvijao Harold Foster.

 

harold-foster-1947
Hal Foster je preminuo 25. jula/srpnja 1982. godine u Spring Hillu, Florida, SAD, u svojoj 90-toj godini života. Za života je primio i osvojio veliki broj nagrada, a u svojoj 73. godini primljen je u članstvo Great Britain´s Royal Society of Arts, što je malo kojem Amerikancu pošlo za rukom

Neki teoretičari stripa mišljenja su da bi Princa Valianta trebalo stripovski eutanizirati, što je notorna glupost, prvenstveno zbog toga što na to niko nema pravo, jer da je to htio, njegov tvorac Hal Foster bi to uradio pred kraj svoje crtačke karijere. Uostalom, ovog strip junaka treba obnoviti, a mladi naraštaji, ljubitelji stripa, treba da se vraćaju veličanstvenoj sagi o Princu Valiantu, grandioznoj priči nenadmašenog sadržaja i crteža.
    

Hal Foster je preminuo 25. jula/srpnja 1982. godine u Spring Hillu, Florida, SAD, u svojoj 90-toj godini života. Za života je primio i osvojio veliki broj nagrada, od kojih treba istaći Bansheejevu „Silver Lady“ (1952.), stripovskog oscara od strane National Cartoonists Society „Reuben“ award (1957.) za najboljeg crtača godine, i „Gold Key“ award (1977.). Posebno valja istaći da je u svojoj 73. godini primljen u članstvo Great Britain´s Royal Society of Arts, što je malo kojem Amerikancu pošlo za rukom; samo članstvo pričinjava izuzetnu čast.
    

Princ Valiant je adaptiran i u dva cjelovečernja igrana filma, prvi put 1954. godine, kojeg režira Henry Hathaway, a glavnu ulogu igra Robert Wagner. Drugi film snimljen je 1998. godine, režira ga Antony Hickox, dok Princa Valianta glumi Stephen Moyer. Iz stripa Valiant je pretočen i u crtani film, tako se devedesetih pojavljuje crtana serija pod nazivom „Legende o Princu valiantu“.
    

Priča o Princu Valiantu je strip priča za sva vremena, posebno je dobro došla danas kada je u svijetu mladih na globalnom planu primjetna kriza na svim poljima života, a upravo je Princ Valiant izvrstan putokaz novim generacijama ka ljepoti života koja im u svakodnevnoj jurnjavi promiče. Val je siguran oslonac na polju pravde i uvijek je na njenoj strani, što mnoge mlade može odvojiti od suprotne vrijednosti zvane zlo, a posebna vrijednost je u tome što upravo kroz ovakvo strip djelo mlade uvodi u svijet klasične književnosti.  

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIBN/ad)

 

BLIN
KOMENTARI