U zgradi Parlamenta BiH održana je rasprava o Prijedlogu transformacije Javnog RTV sustava BiH, koju je organizirao HNS. U punoj dvorani bili su prisutni i predstavnici političkog i javnog života Hrvata u BiH.
Prijedlog je izradio Odjel za kulturu, sport, medije i informiranje HNS-a – pododbor za medije i informiranje.
Voditelj Odjela, Ivan Vukoja objasnio je bit prijedloga: Formirala bi se četiri kanala. Tri kanala bi u pravilu koristila jezik jednog od konstitutivnih naroda u BiH, dok bi četvrti kanal bio državni, nadkrovljujući kanal:
„Pored postojećeg BHRT-a, osnovali bi se „BHRT B“, „BHRT S“ i BHRT H“ koji bi bili smješteni u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru. Što se tiče entitetskih emitera, oni bi prešli u vlasništvo entiteta koji bi se onda i brinuli o njihovoj sudbini.“
Ilija Musa, voditelj pododjela, objasnio je da bi se marketing dijelio na pravedan način:
„HNS je načinio i model financiranja sve četiri televizijska kanala koji bi se bazirao na način da od Javne pristojbe, po 30 posto sredstava ide na „BHRT 1“ i „BHRT B“, 25 posto na „BHRT S“ a 15 posto „BHRT H“. Marketing bi išao onom kanalu koji ostvari prihod.“
Prije samog izlaganja prijedloga, Božo Ljubić objasnio je kontekst političke situacije koja je nagnala Hrvate na ovako dugotrajnu i upornu borbu za kanal na hrvatskom jeziku:
„Sustav je neodrživ i nametnut. Hrvati se u njemu ne mogu pronaći i ne vide svoju prisutnost. Prijedlog koji smo napravili slijedi Rezoluciju EU parlamenta, koji nas je pozvao da napravimo sustav koji će biti u skladu s EU načelima, ali i koji će zadovoljiti potrebe svih konstitutivnih naroda.“
S njim se u uvodnom izlaganju složila i Borjana Krišto:
„Hrvati u ovom trenutku nemaju pravo na informiranju na vlastitom jeziku. U sadašnjem sistemu su zanemarena područja u kojima žive Hrvati. Mediji u svom programu trebaju emitirati sadržaje koji promiču vrijednosti svih naroda, kao i hrvatskog. Što sada nije slučaj.
Javnoj raspravi prisustvovao je i član Predsjedništva BiH Dragan Čović koji je istaknuo nužnost usklađivanja RTV sustava sa načelima EU standarda:
„Ovime šaljemo poruku da se JS BIH može organizirati na cjelovit način. Ovo je prigoda da odgodimo neke dileme koje postoje oko opstojnosti sadašnjeg sistema, koji je za nas neprihvatljiv. Ovo će u konačnici morati dati rezultat.“
Izlagači su dosta pažnje dali političkom kontekstu i ustavnom načelu konstitutivnosti naroda što sadašnji Javni servis negira. Božo Ljubić rekao je da postojeći sustav ne afirmira vrijednosti sva tri naroda jednako.
„Predložena načela promoviraju zajednicu Bosnu i Hercegovinu i uvažavaju načela konstitutivnosti naroda. Ovaj model prati iskustva najboljih RTV sustava u Europi. Najbliži je sustavima Belgijskog i Švicarskog modela.“
Sličnog stava je i Ivan Vukoja:
„Postojeći sistem ne poštuje natkrovljujuće načelo konstitutivnosti naroda. Mi smo u svojim modelima uvažili natkrovljujeće načelo koje je naložio i Ustavni sud BiH. Konstitutivnosti nema ako nema konstitutivnost biranj. Ovo se može primijeniti i na JS BiH“
U tom pogledu, postojeći sustav je protuustavan, složili su se skoro svi izlagači.
Još jedan razlog koji se mogao čuti. zašto ovaj sistem nije dobar jer postojeći sistem nema šanse opstati ne samo zbog pada prihoda Javnih RTV servisa, nego i zbog unutarnjih dugovanja entitetskih emitera prema BHRT.
U primjerima ostalih država koje su po karakteru slični Bosni i Hercegovini, predlagači prijedloga spomenuli su nekoliko primjera:
Njemačka zajednica u Belgiji, koja ima manje od 1% udjela u stanovništvu, ima pravo na svoj televizijski kanal.
Postoje različiti modeli, od Španjolskog centraliziranog do belgijskog decentraliziranog, ali oba uvažavaju višejezičnost naroda. Ipak, HNS smatra da je za Bosnu i Hercegovinu najpoželjniji švicarski sustav.
Taj sustav bi bio integrirajući prema BiH, a kanali na svim jezicima bi bili u sklopu tog krovnog – državnog TV Kanala. Sadržaji uvažavaju sve etničke, kulturne i jezičke različitosti naroda.
Oslikavanjem ovih modela, vidimo da je postojeći BHT sustav djeluje dezintegrirajuće na državu, jer dva od tri naroda tretiraju negativno, ili ih uopće ne tretiraju, smatraju u HNS-u.
Što se tiče entitetskih servisa, oni prelaze u vlasništvo entiteta i prestaju biti dio javnog RTV servisa koji se financiraju iz Javne pristojbe. One mogu poslovno i programski surađivati s bilo kojim RTV kanalom.
Nakon završene javne rasprave, koja će trajati 21 dan, bit će izrađen konačni prijedlog HNS-a koji će biti upućen u Parlamentarnu proceduru.
(Dnevnik.ba/DEPO Portal)