DEPO ISTRAŽIVANJE/ EVROPSKE INTEGRACIJE I BUDUĆNOST BIH

Šta će nam toliko pravnika, dok nam fali stolara: Obrazovanje u BiH više neće biti isto!

Hronika 26.10.16, 16:24h

Šta će nam toliko pravnika, dok nam fali stolara: Obrazovanje u BiH više neće biti isto!
Mnogi smatraju da nakon završetka određene škole više nikada neće morati učiti ili se obučavati za rad, no u vremenu kada se granice znanja iz dana u dan proširuju, takvim uvjerenjem dovode se u opasnost marginalizacije... Stoga se i u BiH počinje mijenjati dosadašnji način obrazovanja, a šta to znači, čitajte u našem novom tekstu na temu evropskih integracija i budućnosti BiH

 

Piše: Elma MURIĆ

 

Dok zanatske srednje škole, kakve su naprimjer one drvno-prerađivačkog smjera, širom BiH bilježe sve manji broj učenika i razreda, istovremeno se nerijetko može čuti kako na bh. tržištu rada nedostaje stolara, a nije tajna ni da visokoškolske ustanove i univerziteti svake godine na određenim fakultetima, poput onih pravne ili ekonomske struke, primaju i na stotine studenata, dok za ostale fakultete usmjerene na trenutno deficitarna zanimanja - nema interesa!

 

Ovo je posljedica dugogodišnje nebrige za obrazovni sistem i njegovu ulogu u razvoju tržišta rada odnosno rješavanja problema nezaposlenosti u BiH. Takva praksa dovela je do disbalansa u onome što obrazovni sistem proizvodi, a šta bh. ekonomija treba.

 

Stoga, Evropska unija procjenjuje da se u obrazovnom sistemu BiH moraju načiniti značajne promjene. U tu svrhu pokrenut je projekat „Razvoj kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje“, koji je usmjeren na poboljšanje kvaliteta obrazovanja u BiH s ciljem lakšeg pronalaženja posla. Osnovna namjena ovog projekta, finansiranog od strane EU, je sklađivanje obrazovanja sa potrebama na tržištu rada, a u tom pravcu treba se kretati i buduća reforma obrazovnog sistema u BiH.

 

ŠTA ZNAČI CJELOŽIVOTNO UČENJE: Ključni termin kojeg susrećemo u nazivu projekta jeste 'cjeloživotno učenje', proces koji, iako se često spominje, u bh. javnosti nije adekvatno predstavljen. Pojašnjenje ovog termina iznosi Biljanom Popović, stručna savjetnica za implementaciju nacionalnog kvalifikacijskog okvira iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

 

- Cjeloživotno učenje je sveukupna aktivnost učenja tokom života i obuhvata učenje u svim životnim  periodima, od rane mladosti do starosti, i u svim oblicima u kojima se ostvaruje - a to je formalno, neformalno i informalno učenje. Učenje tako postaje jedan kontinuirani proces, proces stalne nadogradnje i povećanja znanja stečenog u školi sa ciljem da se usavrše postojeće sposobnosti i steknu nova znanja i moderne kvalifikacije, jer u današnjem vremenu niko ne može garantovati da će neko raditi jedan posao ili da će imati jedno zanimanje za čitav život, pojašnjava Popović za DEPO Portal.


Ono što je važno istaknuti, dodaje naša sagovornica, jeste da postoje četiri osnovna, međusobno povezana cilja koja se vezuju za cjeloživotno učenje a to su lično zadovoljstvo i razvoj pojedinca, aktivno građanstvo, društvena uključenost, i zapošljivost. 

 

U današnjem vremenu niko ne može garantovati da će neko raditi jedan posao ili da će imati jedno zanimanje za čitav život

 

Pored navedenih ciljeva, važnost implementacije procesa cjeloživotnog učenja ogleda se i u sticanju ključnih sposobnosti koje su direktno u vezi sa aktuelnim potrebama tržista rada i sektora poslovanja, što je od posebne važnosti kada govorimo o BiH.

 

KAKVE PROMJENE SLIJEDE U OBRAZOVANJU: Na pitanje kakvi efekti ovog projekta se očekuju kod nas i šta će to konkretno značiti za buduće i sadašnje učenike i studente, Biljana Popović odgovara:


- S obzirom na to da živimo u vremenu stalnih ekonomskih, socijalnih i tehničko-tehnoloških promjena, javljaju se stalni izazovi za novim pristupom u obrazovanju i učenju. Mnogi smatraju da nakon završetka određene škole više nikada neće morati učiti ili obučavati se za rad, no u vremenu kada se granice znanja iz dana u dan proširuju, takvim uvjerenjem dovode se u opasnost marginalizacije. Upravo zato u današnje vrijeme se sve češće pominje termin cjeloživotno učenje. Konkretna i najvažnija korist od cjeloživotnog učenja jeste poboljšanje kvaliteta radne snage, podizanje stepena zapošljivosti, konkurentnosti na tržištu rada i skraćenja čekanja na zaposlenje. 

 

amfiteatar-studenti

 

- Kada govorimo o važnosti cjeloživotnog učenja, na kraju je bitno spomenuti da je potrebno omogućiti sticanje novih vještina svima, koji ih nisu mogli steći u ranijem periodu iz više razloga, odnosno ljudima s nedovoljnim ili zastarjelim kvalifikacijama da pronađu radno mjesto i adekvatnu poziciju na tržištu rada, jer cjeloživotno učenje ima najveći značaj upravo kod obrazovanja odraslih, pojašnjava sagovornica Popović.

 

Konkretna i najvažnija korist od cjeloživotnog učenja jeste poboljšanje kvaliteta radne snage, podizanje stepena zapošljivosti, konkurentnosti na tržištu rada i skraćenja čekanja na zaposlenje

 

Projekat koji finansira EU "Razvoj kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje“, pokrenut je u maju 2016. godine i doprinijeće uporedivosti obrazovnih sistema u Bosni i Hercegovini sa onima u Evropskoj uniji. Projektni rezultati će se fokusirati na tri područja djelovanja: kvalifikacijski okvir, osiguranje kvalitete u stručnom obrazovanju i osposobljavanju i finansiranje stručnog obrazovanja i osposobljavanja. 

 

Ovo je drugi projekat koji finansira EU, a koji se direktno fokusira na razvoj kvalifikacijskog okvira BiH u oblasti neformalnog obrazovanja, neformalnog učenja i stručnog obrazovanja i osposobljavanja.


NA ČEMU INSISTIRA EU: Ono što se prvenstveno ističe od strane Delegacije EU u BiH jeste da je osnovni cilj navedenog projekta smanjenje rasta stope nezaposlenosti kao jednog od ključnih problema u državi, dok je pomenuti kvalifikacijski okvir upravo ta veza između obrazovanja i rada koja će pomoći da bh. tržište rada napokon dobije kadrove kakve ekonomija treba.


Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH za DEPO Portal naglašava da je u BiH proteklih godina postignut zaista mali napredak u oblasti obrazovanja i potrebni su značajni napori kako bi se poboljšao obrazovni sistem. 

 

Cijelu situaciju, dodaje naša sagovornica, komplicira složeno političko uređenje zemlje i neefikasan politički dijalog između državnog Ministarstva civilnih poslova, entitetskih/kantonalnih ministarstava obrazovanja te Odjela za obrazovanje Distrikta Brčko BiH. 

 

- Reformski procesi se trebaju fokusirati na poboljšanje kvalitete na svim nivoima obrazovanja, provedbu Bolonjskog sistema, osiguravanje pristupa svim nivoima obrazovanja bez ikakve diskriminacije, ali i uspostavljanje boljih veza s tržištem rada.Potrebno je ojačati veze između sektora obrazovanja, rada i privrede kroz unapređenje zapošljivosti radne snage, što je moguće kroz obrazovanje i osposobljavanje odraslih u skladu sa zahtjevima tržišta rada. Učenici i studenti trebaju biti upoznati s konkurentskim prednostima svojih obrazovnih kvalifikacija i potrebama tržišta rada kojem će se jednog dana pridružiti, pojašnjava Milović-Halilović za DEPO Portal.

 

Ona, također, navodi i da su zalaganja EU u ovom procesu prvenstveno usmjerena ka tome da BiH postane obrazovano društvo koje može parirati na međunarodnom nivou, a do toga će se najlakše doći jačanjem postojećih agencija, ali i rješavanjem problema kao što su jednonacionalne škole i podjele obrazovnog sistema.

 

U tu svrhu EU je dosada kroz programe obrazovanja pomogla BiH sa 16 miliona eura, te sa još 7,5 miliona iz IPA fondova za zapošljavanje. I tu se neće zaustaviti, sa ovim aktivnostima nastavit će i u narednim godinama.

 

Prethodne EU reportaže možete čitati OVDJE.

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)

 

BLIN
KOMENTARI