Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske 5. februara 2015. godine su usvojili Zakon o javnom redu i miru kojim je zamijenjen dotadašnji Zakon o javnom redu i miru iz 2007. godine. Inicijator Prijedloga novog Zakon o javnom redu i miru, bilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Prijedlozi za promjenu ranijeg Zakona RS o javnom redu i miru postali su aktuelni samo nekoliko mjeseci nakon februarskih protesta 2014. godine Ministar MUP-a RS Dragan Lukač istog dana kad je Zakon o javnom redu i miru usvojen pred novinarima pravdao usvajanje takvog zakona potrebom da se suzbijaju terorizam i pedofilija na internetu.
Ono što je sporno u novom zakonu i što nas ograničava je to da Zakon o javnom redu i miru ima niz nedostataka zbog odsustva deklarisanog cilja i svrhe zakona, nepreciznih definicija, protivrječnosti i sukoba sa drugim zakonima, Ustavom RS i BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Analiza Zakon o javnom redu i miru RS pokazuje da je u okviru pojma javno mjesto obuhvaćen i internet, a analiza članova koji je javnost još prije usvajanja zakona ocijenila problematičnim pokazuju da su te tvrdnje bile tačne.
Analizirane odredbe nisu dovoljno jasno definisane što ostavlja mogućnost da se te odredbe prilikom primjene Zakon o javnom redu i miru zloupotrebe.
Sporne odredbe u zakonu su:
• Suprotan Ustavu RS i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima;
• Ograničava slobodu izražavanja;
• Predviđa kontrolu društvenih medija;
• Ograničavanje ili kontrola online aktivizma;
• Uvodi kategoriju vrijeđanja na političkoj osnovi;
• Pokušaj zavođenja cenzure na internetu.
Nejasno definisani pojmovi:
• Javno mjesto;
• Nepristojan sadržaj;
• Uvredljiv sadržaj;
• Uznemiravajući sadržaj;
• Nepristojno i drsko ponašanje;
• Grubo vrijeđanje.
Cilj donošenja ovog Zakona treba da bude zaštita mirnog načina života i rada građana, zaštita sigurnosti ličnosti, zaštita dostojanstva na javnim mjestima sprečavanje narušavanja zakonitosti rada i funkcionisanja državnih organa, organa i institucija, preduzeća i drugih pravnih lica i udruženja građana i omogućavanje pravilnog korištenja javnih objekata;
• Najznačajnija izmjena je precizno definisanje nejasno definisanih pojmova u tekstu Zakona,
• Svako ima pravo na slobodu izražavanja, i ta sloboda može biti ograničena samo pod tačno
određenim uslovima i u skladu sa zakonom;
• Izbaciti formulacije “vrijeđanje na političkoj osnovi.”
Internews u Bosni i Hercegovini u okviru Projekta “W” (Osporavanje ograničenja slobode izražavanja u BiH) skupa sa ostalim bh. organizacijama civilnog društva trenutno provodi online kampanju koja za cilj ima skrenuti pažnju na Zakon o javnom redu i miru Republike Srpske koji je usvojen prošle godine. Kampanjom, koja je nastala na osnovu pravne analize, žele skrenuti pažnju na problematične aspekte ovog Zakona.
Kompletnu analizu Zakona o javnom redu i miru RS možete pronaći OVDJE.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)