banjalučki muftija pred otvaranje ferhadije

Osman ef. Kozlić: Povratak nije završen dok se i posljednji čovjek ne vrati u svoj rodni grad

Hronika 06.05.16, 11:48h

Osman ef. Kozlić: Povratak nije završen dok se i posljednji čovjek ne vrati u svoj rodni grad
Vidno ushićen zbog skorog otvaranja džamije, muftija Kozlić vidi u tome pozitivan znak da su promjene vidljive i nada se da će ovaj događaj doprinijeti povratku

 

Džamija Ferhadija ponovo će sutra otvoriti vrata i tako poslati poruku mira, suživota i tolerancije svim ljudima dobre volje, posebno onima koji su usljed ratnih dešavanja bili prisiljeni napustiti grad na Vrbasu.

 

Ferhat-pašina džamija izgrađena je 1579. godine, a srušena 7. maja 1993. Bila je jedno od najupečatljivijih arhitektonskih zdanja u vrijeme Osmanskog carstva u 16. stoljeću, a dan rušenja Ferhadije u BiH obilježava se kao Dan džamija.

 

Banjalučki muftija Osman ef. Kozlić kazao je Feni da je ponovna izgradnja Ferhadije trajala 15 godina, te naglasio da je stoga svečanost otvorenja impozantan događaj za Bosnu i Hercegovinu.

 

Prigodnim programima već je počelo obilježavanje otvaranja džamije Ferhadije. Predstavljena je knjiga "Životni put prvog beglerbega Bosne, Ferhat-paše Sokolovića" autorice Elme Korić, upriličena promocija "Korana" u prijevodu Miće Ljubibratića i "Svjetovi Kur'ana" akademika Enesa Karića. Održan je i okrugli sto o temi "Dan džamija i džemata" te večer Kur'ana.

 

Nakon džume-namaza, danas će u haremu džamije biti otvorena izložba i upriličena prezentacija dječijih likovnih i literarnih radova, a iza akšam-namaza proučen mevlud.

 

Vidno ushićen zbog skorog otvaranja džamije, muftija Kozlić vidi u tome pozitivan znak da su promjene vidljive i nada se da će ovaj događaj doprinijeti povratku.

 

- Povratak nije završen dok se i posljednji čovjek ne vrati. Mi ćemo učiniti sve da potaknemo ljude da se vrate i osjete želju za povratkom u rodni grad - rekao je muftija.

 

Iako je obnova Ferhadije dugo trajala, muftija primjećuje da se u posljednje vrijeme atmosfera u gradu promijenila. Ljudi su, kaže, postali svjesni toga da priča o Ferhadiji mora biti okončana.

 

- Čitav kompleks je uređen, ali ima prostora i potrebe za dodatnim radovima koji su neophodni. Na pripremi svečanosti otvorenja radilo je više od 100 osoba širom BiH i inozemstva. Spremni smo za sutra - naglasio je.

 

Muftija naglašava da će Ferhadija nakon otvaranja biti samoodrživi objekt.

 

- To se može ostvariti na razne načine, kao što je razvijanje vjerskog turizma. Za početak imamo suvenirnicu, slobodan pristup internetu, a u planu je posjetiteljima u kompleksu omogućiti bolji ugođaj uz kahvu i čaj te noćenje za one koji to budu željeli – kazao je.

 

Ističe da je u planu i realizacija projekta obnove Arnaudija džamije za koju je već obezbijeđena građevinska dozvola, potom sahat-kule te izgradnja školskog centra i biblioteke.

 

S obnovom i izgradnjom Ferhadije džamije u Banjalučkom muftijstvu obnavlja se i vjerski život.

 

Muftija kaže da se već održava vjerska pouka za mlade, ali i starije, podvukavši da je uložen veliki napor kako bi se ljudima ponudili i sadržaji te vrste jer "ima ljudi koji vole da su oko džamije, ali ne i u samoj džamiji".

 

Otvaranje džamije Ferhadije bit će praćeno jakim mjerama sigurnosti, a muftija očekuje da će svečanost biti održana bez problema.

 

- Svi žele da otvaranje prođe u najboljem redu, većina se raduje povratku Ferhadije. Ta džamija, zajedno s tvrđavom Kastel, privlači turiste i to je u interesu svih koji žive u ovom gradu - kaže on, naglasivši da očekuje prisustvo oko 15.000 osoba na događaju.

 

Svečanom otvaranju džamije prisustvovat će veliki broj visokih zvanica iz država regije i svijeta, predstavnika bh. političkog i vjerskog života. Potvrđen je dolazak delegacije iz Republike Turske, uz  muftiju Mehmeta Gurmeza koji će se obratiti učesnicima skupa.

 

Očekuje se i obraćanje predsjednika RS-a Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, kao i reisu-l-uleme IZ-a u BiH Huseina ef. Kavazovića.

 

Ferhat-pašina džamija 1950. godine uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, a potom i na Listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Početkom rata u Bosni i Hercegovini 7. maja 1993. u potpunosti je srušena, kao i 15 drugih džamija u Banjoj Luci od 1992. do 1995. godine.

 

(FENA/em)

 

 

BLIN
KOMENTARI