Veseli praznik

Romi danas slave Đurđevdan, proslavljajući dolazak proljeća

Hronika 06.05.16, 10:33h

Romi danas slave Đurđevdan, proslavljajući dolazak proljeća
U prošlosti su Romi ovim praznikom obilježavali prekid zimovanja i, pokrećući svoje čerge, ponovno polazili na put

 

Romi danas slave jedan od svojih najznačajnijih praznika Đurđevdan (Ederlezi), ispraćajući zimu i proslavljajući dolazak proljeća.

 

Nakon đurđevdanskog uranka, umivanja i kupanja obično izvorskom vodom u koju se najčešće stavlja cvijeće, grančice vrbe, ofarbano jaje, započinje slavlje uz igru, pjesmu i bogatu trpezu. 

 

U prošlosti su Romi ovim praznikom obilježavali prekid zimovanja i, pokrećući svoje čerge, ponovno polazili na put.

 

Član Udruženja Roma „Đurđevdan“ iz naselja Hrastovi kod Kiseljaka Began Fafulović kazao je za Fenu da je to jedan od najvećih romskih tradicionalnih praznika, te da je običaj da se dan prije sve pripremi, skuhaju se i ofarbaju jaja i obave ostale pripreme.

 

- Mladi idu na omahu i tada se u kuću donosi izvorska voda u koju se stavlja cvijeće. Tom vodom se ujutro, na Đurđevdan, umivaju ukućani, prvo najstariji pa svi ostali, kako bi cijelu godinu bili zdravi i veseli - navodi Fafulović.

 

Podsjeća da je to dan kad su njihovi preci izlazili iz kuća i kretali na put, živjeli „na točkovima“ sve do kraja ljeta kada bi se vraćali.

 

Fafulović kaže da se za Đurđevdan spremaju razna jela, kolači, zavisno od mogućnosti, te se veseli uz pjesmu i ples.

 

Po njegovim riječima, u romskom naselju Hrastovi živi oko 500 stanovnika. Školuje se više od 40 djece, 43 ide u osnovnu školu, a šestero trenutno ide u srednju školu. Napominje da ima i onih koji su među najboljim učenicima i dobivaju nagrade.

 

Ističe da ljudi žive od vlastitog rada, a najčešće se bave skupljanjem sekundarnih sirovina.

 

- Uglavnom, nemamo nijednog prosjaka - naglašava Fafulović.

 

Pripreme za ovaj veliki praznik Romi počinju dan prije. U Visokom je tradicija da dan uoči Đurđevdana idu u naselje Carica gdje se nalazi izvor okružen prirodom. Ponesu onoliko crvenih krpica koliko imaju članova porodice, vezuju ih na grane drveta drena govoreći “ostavljam bolest, uzimam zdravlje“. Vjeruju da to donosi zdravlje porodici. 

 

Nakon toga, beru grančice drveta drena, žaru i cvijeće te natoče vodu s obližnjeg izvora koju ponesu kući i kojom se ujutro umivaju i kupaju. Ujutro, u zoru, ustaje najstariji član porodice, bilo da je to majka ili otac, umije se napolju, uzima žaru i drenovinu i budi ostale članove laganim udaranjem, „da budu zdravi k'o dren“. 

 

Romi se ujutro umivaju i kupaju vodom u koju se stavi drenovina, poljsko cvijeće, ofarbano crveno jaje, koje simbolizira zdravlje. Nakon toga počinje slavlje uz muziku, igru, a za Đurđevdan treba da bude što bogatija trpeza.

 

(FENA/dg)

BLIN
KOMENTARI