Opstanak zone slobode kretanja u Europi, takozvanog Schengenskog sporazuma, ugrožen je ako se ne postigne zajedničko rješenje o pravednijoj podjeli tereta izbjeglica među državama članicama Europske unije, upozorila je njemačka kancelarka Angela Merkel.
Ovo je prvi put da je i ona spomenula mogućnost dovođenja u pitanje Schengena, što su prije nje učinili mnogi drugi europski političari. To je dokaz koliko je problem migracije podijelio Europsku uniju i da je suspenzija Schengena stvarna opasnost, a ne samo suluda ideja.
Dublinska pravila
- Ne bude li moguće postići pravedni razmještaj izbjeglica unutar Europe, neki će tražiti da se Schengen stavi na dnevni red. To nije naš cilj. Mi želimo pravednu raspodjelu izbjeglica i onda nećemo imati raspravu o Schengenu - rekla je Merkel.
U Europskoj komisiji i jučer su ponavljali da je Schengen jedan od najvećih uspjeha u povijesti EU, duboko ugrađen u europske vrijednosti te da unutar postojećih pravila postoje mnoge mogućnosti djelovanja, a da se ne vrate unutarnje granice. Mjere koje je poduzela Austrija za pregled svih vozila koja iz Mađarske ulaze u Austriju u Komisiji smatraju “sigurnosnim mjerama” koje ne znače kršenje Schengena.
Njemačka kancelarka i njezina vlada su unutar Europske unije preuzeli političko vodstvo u nastojanjima pronalaska sveobuhvatnog europskog rješenja za izbjeglice.
Europska komisija pozdravila je jednostranu odluku Njemačke da suspendira primjenu Dublinskih pravila o azilantima, nazvavši je “znakom solidarnosti”, te priznala da ovaj sustav ne djeluje i naznačila da ga treba mijenjati nakon novonastale situacije.
U Komisiji najavljuju da će brzo predstaviti novi prijedlog o stalnim mjerama raspodjele izbjeglica u slučajevima da se jedna država suočava s velikim valom te se sada nadaju da će za takav prijedlog dobiti i potporu država članica, što nije bio slučaj prije tri mjeseca. Zato najveći teret izbjeglica trenutačno snose Italija, Grčka i Mađarska koje imaju vanjske granice Schengena, gdje i ulazi najveći broj imigranata, te Njemačka, Švedska i Austrija gdje je, u usporedbi s brojem stanovnika, najveći broj zahtjeva za azilom.
Sastanak u Pragu
Vraćanje ideje o stalnim mehanizmima i obveznim kvotama za države članice stvorio je jaz između zapadnih i istočnih država. Dok Njemačka, Francuska i Austrija inzistiraju na tome da i istočne države prime veći broj izbjeglica nego dosad, upozoravajući čak i da će u suprotnom smanjiti sredstva iz strukturnih fondova za te države, istočne članice već stvaraju blok kako bi se protivile toj ideji. Češka, Mađarska, Slovačka i Poljska već su najavile sastanak svojih premijera u Pragu krajem ovog tjedna gdje će pripremiti zajednički stav protiv ove ideje.
Zanimljivo je da je Europska komisija odbila kritizirati gradnju žičane ograde na granici Mađarske i Srbije, rekavši čak da je “na mađarskim vlastima da odluče kako će štititi vanjsku granicu Schengena”, iako u načelu iz Komisije poručuju da “gradnja ograde nije rješenje”.
Sutra će se u Bruxellesu predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sastati s mađarskim premijerom VIktorom Orbanom koji je po pitanju imigranata dosad imao radikalan pristup i ustrajao u provedbi plana za ograđivanje cijele granice prema Srbiji kako bi se spriječio njihov dolazak.
Lista trećih država
Europska komisija upozorava da se države članice ne drže svojih obveza iz zajedničke politike azila, zbog čega je već otvorila procedure o kršenju EU prava protiv većeg broja država. Komisija će prijedloge za rješenje pripremiti već za sastanak ministara unutarnjih poslova koji je sazvan za 14. rujna na zahtjev Njemačke, Francuske i Velike Britanije.
Među idejama koje će Komisija predložiti je i stvaranje registracijskih centara u državama gdje dolazi veći broj izbjeglica, ali i izvan teritorija EU. S druge strane ubrzale bi se procedure za vraćanje onih tražitelja koji ne ispunjavaju kriterije za azilom. Međutim, prije toga unutar EU se mora dogovoriti lista trećih država koje su sigurne.
(jutarnji.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)