Rutina će vas 'ubiti'

Obradujte svoj mozak ovim top hobijima: Riješite se tupila i mentalnog mrtvila!

Lifestyle 29.08.15, 16:30h

Obradujte svoj mozak ovim top hobijima: Riješite se tupila i mentalnog mrtvila!
Znastvenici su nedavno dokazali da bavljenjem hobijima povećamo svoj IQ te da učenjem novih vještina dodatno razvijamo mozak. Možemo ga razvijati kontrolirano, jačati svoje slabosti i usavršiti svoje vrline

 

Ovih sedam hobija učinit će vas pametnijima:


Sviranje muzičkog instrumenta


Sviranje razvija kreativnost, analitičke, matematičke i motoričke vještine. Za razliku od bavljenja sportom, sviranje instrumenta utječe na corpus callosum koji jača memoriju, vještine rješavanja problema te ukupnu funkciju mozga, neovisno o starosti.


Čitanje


Bez obzira čitate li Harrya Pottera ili novi Wall Street Journal, čitanje smanjuje stres i povećava sva tri tipa inteligencije tzv. fluidnu, kristaliziranu i emotivnu. Olakšava razumijevanje, shvaćanje informacija i interpretaciju. Ovo je posebno korisno u poslu jer omogućava razvijanje upravljačkih vještina.


Redovito vježbanje


Neredovito vježbanje ili povremeno pretjerivanje u vježbama neće upaliti. Samo redovito vježbanje pomaže mentalnoj bistrini; memoriji, učenju, koncentraciji i razumijevanju. Dugo sjedenje na jednom mjestu koči mentalne sposobnosti.


Učenje novog jezika


Istraživanja pokazuju da su ljudi koji poznaju više od jednog jezika bolji u rješavanju zagonetki. Uspješno učenje drugog jezika pomaže mozgu da se suoči sa zahtjevnim zadaćama, poput planiranja i rješavanja problema.


Testirajte kumulativna znanja


Najveći problem kod učenja jest što se naučeno brzo zaboravlja ako se redovito ne ponavlja. Jedan od nabojih primjera jest učenje jezika, gramatike i vokabulara jer ono traži kumulativno učenje. Koncept kumulativnog učenja moguće je ukomponirati u svakodnevni život. Primjerice, zapisivanjem važnih stvari, proučavanjem noviteta, promatranjem, vođenjem dnevnika…


Vježbajte mozak


Igre poput sudoku, puzzle, zagonetki, videoigre, kartaške igre i slično povećavaju neuroplastičnost. Potiču promjene u neuralnim putevima i sinapsama što nam omogućava da vidimo stvari na drugi način. Na taj način jačamo memoriju, brže učimo i smanjujemo mogućnost depresije i anksioznosti.


Meditacija


Dalai Lama je 1992. godine pozvao znanstvenika Richarda Davidsona da mjeri aktivnost njegovog mozga tijekom meditacije te da provjeri može li, po potrebi, aktivirati određene centre u mozgu. Ispostavilo se da su Dalai Lama i drugi redovnici mogli aktivirati određeno stanje svijesti, točnije sažaljenje, u trenutku kad je to zatraženo od njih.

 

Ovo istraživanje zapravo je dokazalo da možemo kontrolirati svoje osjećaje po potrebi. Primjerice, možemo se osjećati moćno prije sastanka s klijentom, samopouzdano prije traženja povišice te uvjerljivije kad želimo nešto prodati.

 

(net.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)

BLIN
KOMENTARI