Novim zakonom umanjuju se prava radnika, pogoršava njihov radno pravni status i položaj u odnosu na važeći zakon tvrde u Sidikatu. 

Sidikat kroz 26 primjedbi ukazuje na loše strane novog Zakona o radu koji će poslodavcima omogućiti:

1. Lakše otkazivanje Ugovora o radu, naročito invalidima druge kategorije;

2. Mogućnost otkaza radnika koji se  vrate na posao  nakon bolovanja dužeg od šest mjeseci;

3. Ugovor o radu na određeno vrijeme prema novom zakonu može trajati tri umjesto dosadašnje  dvije godine;

4. Radno vrijeme s prekovremenim radom povećava se s 48 na 60 sati sedmično;

5. Uvodi se mogućnost otkaza maloljetniku koji ne može  da radi na teškim i opasnim poslovima;

6. Produžen rok u kojem poslodavac radniku može dati izvanredni otkaz  Ugovora o radu sa 15 dana na 60 ,a najduže godinu od učinjenog prestupa;

7. Smanjuje se rok u kojem zaposlenik može podnijeti tužbu  protiv poslodavca sa godine dana na 90 dana  od učinjene povrede prava;

8. Smanjuje se otpremnina u slučaju tehnološkog viška  s dosadašnje 1/3 plaće za svaku godinu radnog staža na maksimalno 6 prosjećnih plaća;

9. Previđeno zaključivanje kolektivnopg ugvora na određeno vrijeme;

10. Uvodi se mogućnost nametanja obaveze radniku da bude spreman odazvati se na poziv poslodavcu kada ovaj to zatraži;

11. Briše se odredba o minimalnom godišnjem odmoru od 24 dana za maloljetnike;

12. Briše se i odredba o godišnjem odmoru za radnike  koji rade na radnim mjestima  sa posebno teškim  i opsanim uslovima;

13. Neki članovi  Prijedloga zakona u koliziji su s Zakonom o zaštiti na radu;

14. Ograničava se makismalna dužina trajanja godišnjeg odmora  na 30 radnih dana;

15. Propisuje se da radnik koji nije iskoristio prvi dio godišnjeg odmora  u toku kalendrske godine  nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu;

16. Reprezantativnost sindikata kod poslodavca utvrđuje poslodavac, što može biti predmet zloupotrebe;

17. Prijedlogom se propisuje da radnik ima pravo da odbije da radi  ako mu neposredno prijeti opsanost poživot, dok je zakonom o zaštiti na radu propisano da radnik ima pravo da odbije  da radi ako smatra da mu prijeti opasnost  po život i zdravlje;

18. Uvodi se mogućnost nametanja obaveze radniku da radi na poslovima za koje  nije zaključio Ugovor o radu i do 60 dana;

19. Obavezu donošenja pravilnika o radu imaće poslodavac  koji zapošljava više do 30 radnika, a prema važećem zakonu  takvu obavezu ima poslodavac  koji zapošljava više do 15 radnika;

20.  U strukturi plaća naći će se dio koji se odnosi na radni učinak , čiju će ocjenu davati poslodavac, kao što se uvodi pojam radne vještine  koji će također uticati na plaću;

21. Poslodavac može otkazati Ugovor o radu  radniku u koliko se ne može osnovano očekivati od poslodavaca da zaposli radnika na druge poslove ili ga obrazuje;

22. Prijedlog zakona je u koliziji s nekim članovima zakona o vijeću zaposlenika;

23. Izbrisane su odredbe kojima inspekcija može zabraniti rad poslodavcu u koliko zatekne radnika bez Ugovora o radu;

24. Izbrisana je odredba kojem se poslodavcu ostavlja rok od 15 dana da otkloni nedostatake u koliko se kod njega zatekne radnik bez ugovora;

25. Uskraćuje se mogućnost da se granski kolektivni ugovor zaključuje javna preduzeća;

26. I na karaju najveća opasnost je da se svi kolektivni ugvori  moraju uskladiti sa Zakonom o radu  u roku od 90 dana  od dana stupanja na snagu zakona ako se ne usklade prestaje njihova primjena.

Sindikalci tvrde socijalnog dijaloga u Federaciji već odavno nema. Od samog početka pregovora o Zakonu o radu Sindikat je,  kako tvrde,  bio izložen ucjenama, pritiscima  i prijetnjama, a Vlada i poslodavci su radili sve da sugestije Sindikata i ne razmatraju.

(Federalna.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)