Razgovarala: Bisera Džidić

Za posjetu Pape Sarajevu, u kontekstu Balkana, poratnog perioda, dejtonske BiH, međureligijskih i međunacionalnih odnosa ..., Milić kaže da je uvijek dobro kada se Sarajevo i Bosna i Hercegovina vrate u fokus svjetskog zanimanja, a da je to događaj koji potiče na mir, dijalog i rješavanje ekonomskih i socijalnih problema.

- Puno je lošije kada dolaze interventne međunarodne delegacije koje reagiraju na političku i ekonomsku krizu u BiH. Ovaj papa, koji svojim osobnim primjerom širi skromnost i ljudsku solidarnost može biti prihvatljiv većini ljudi u svim narodima koji ovdje žive. A ono što je u širem kontekstu najvažnije, to je da Papa i Katolička crkva priznaju državne granice za razliku od nekih drugih vjerskih koncepcija koje se tako ne ponašaju. Za Vatikan ne postoji „Crkva u Hrvata“, nego jasno razdvajanje na katoličku crkvu u Hrvatskoj, u BiH, u Sloveniji itd. I, u ovo vrijeme kada državne granice postaju mekane i lako promjenjive, naglašavanje suvereniteta je od velike važnosti, posebno u ovom dijelu Europe - kaže Milić.

Očekuje da će se posjet pape Franje u glavnom gradu BiH pretvoriti u jedan veliki praznik, s puno šarenila, veselja i, naravno, dobre hrane.

- Ne treba zaboraviti na desetine i desetine tisuća ljudi koji će doći sa strane, neki će prvi put posjetiti Sarajevo, pa će se vratiti olimpijska atmosfera iz 1984. godine - dodaje Milić.

Na pitanje kako će Al Jazeera izvještavati o posjeti Pape, Milić u novinarskom žargonu kaže da će tom događaju biti dat full tretman, od 9 ujutro do 21.30 navečer s kratkim prekidima radi drugih vijesti iz svijeta.

- Imat ćemo goste komentatore, prigodne priloge, a posjet najavljujemo polusatnim intervjuom s kardinalom Vinkom Puljićem - precizira direktor vijesti i programa na Al Jazeeri Balkans Goran Milić.

Na pitanje kako bi on, koji je bio dopisnik iz svijeta, novinar, urednik vodećih medija u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, svjedok velikih događaja, posjeta ... danas izvještavao o dolasku Pape te šta bi bilo u fokusu njegovog javljanja, Milić kaže da bi "vratio film unatrag".

- Podsjetio bih na ulogu Vatikana u vrijeme referenduma o nezavisnosti BiH kada je nadbiskup Puljić pozvao svoje vjernike da „u nedjelju nakon mise“ ispune svoju građansku dužnost. Pamtim da je prvog dana referenduma, u subotu 29.2.1992. na birališta izašlo 48 posto građana. Ali, drugog dana, u nedjelju 1. 3. nakon mise u katoličkim crkvama, odaziv se popeo na oko 65 posto. Zato bi se taj važni 1. mart mogao ponekad nazvati i 1. ožujak - primjećuje Milić.

Kaže da bi svakako kombinirao pastoralni značaj sa širim svjetskim kontekstom, naglasio trajni značaj Sarajeva za ovaj dio svijeta, ali i za cijelu Evropu.

- No u slučaju pape Franje prenio bih gledateljstvu i njegov povratak na korijene vjere u suvremenom poimanju stvari. Papa uviđa koliko je globalizacija donijela tehnološkog napretka, ali je ogorčen, kao i većina normalnih ljudi, što su blagodati tehnologije pripali malom postotku najbogatijih, a većina čovječanstva sve lošije živi. Njegovo skidanje zlatnih križeva i zamjena sa željeznima imala je odmah učinka u Vatikanu. Ne vidim više kardinale opasane zlatom. Ako Crkva želi vjernike, mora dijeliti njihovu sudbinu, živjeti i ponašati se skromno - rekao je u razgovoru za Fenu Goran Milić, direktor vijesti i programa na Al Jazeeri Balkans.

(FENA/dg)