Sva je prilika da će pola vijeka kasnije, za naše vrijeme, želja novinara konačno biti ispunjena.
Od 40 hiljada dokumenata o ubistvu predsjednika Kennedyja, njih 3.600 još uvijek se drži u strogoj tajnosti. Zbog toga je tim od sedam arhivista na najvišim ovlašćenjima poslan u Državni arhiv gdje će na osnovu svih 40.000 dokumenata načiniti finalni izvještaj o atentatu na jednog od najpopularnijih predsjednika u istoriji SAD, uključujući i do sada neobjavljene detalje.
Krajnji rok za objavljivanje izvještaja je oktobar 2017. godine.
Marta Marfi, predsjedavajuća odsjeka za poseban pristup u Državnom arhivu, kaže da je "2017. godina još uvijek daleko, te da se za dvije godine može desiti neka promjena, iako ona žarko želi da se ta dokumenta napokon objave."
- Učinit ću sve što je u mojoj moći da tajna dokumenta o Kennedyjevom ubistvu konačno ugledaju svjetlost dana. To je moj jedini cilj, da narod konačno sazna istinu. Jedini ko u tome može da me spriječi jeste predsjednik SAD - izjavila je Marta Marphy.
Ukoliko se uredba o objavljivanju izvještaja ipak ispoštuje, to bi mogao da bude popriličan problem za ionako srozanu reputaciju Centralne obaveštajne agencije Sjedinjenih Država (CIA).
Jedan stepenik od rješenja misterije "Kennedy"
Većina objavljenih dokumenata ne zadovoljava javnost, jer su najbitniji detalji i dalje pod oznakom "Top secret"
Naime, izvještaj o Kennedyjevom radu i ubistvu sadrži neke od najmračnijih tajni i špijunskih aktivnosti pod patronatom CIA.
Pretpostavlja se da 3.600 neobjavljenih stranica pomenutog izvještaja sadrže detalje o atentatima koje je CIA vršila u inostranstvu, o paravanskim kompanijama pa sve do psihologa tajno zaposlenih u Agenciji koji su davali pogrešne informacije istražiteljima o stanju i aktivnostima Lee Harvey Oswalda, optuženog za ubistvo Kennedyja.
Upotpunjavanje slagalice o ubistvu 35. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država polako se približava svom kraju. Ostao je još jedan, najteži stepenik do vrha.
Svaki Amerikanac i dalje čeka odgovore na nekoliko nerazjašnjenih pitanja o Kennedyijevom ubistvu.
Da li je Oswald, koji je putovao u Rusiju 1959. godine djelovao samostalno, kao što je zaključila Vorenova komisija?
Da li su neke tajne službe (čitaj: CIA) imale prethodna saznanja o tome da se sprema atentat na Kennedyija?
E. Howard Hunt, mitski genije špijunaže
Da li su najviši zvaničnici vlade tada, i decenijama kasnije namerno opstruirali kompletnu istragu kako bi spriječili otkrivanje "prljavog veša" svojih tajnih službi (čitaj: CIA)?
Prema Murphijevoj, koja je pregledala neobjavljenih 3.600 stranica, kompletna dokumentacija pružiće "ogoljen uvid u hladnoratovsku Ameriku i njene tajne službe."
Zvanični razlog za neobjavljivanje pomenute dokumentacije pravdan je "sadržajem poverljivih informacija o privatnosti najviših zvaničnika, porotnika i identitetima zaštićenih svjedoka."
Od 3.600 neobjavljenih dokumenata, iza čak 1.100 stoji CIA, čiji je udio najveći a ujedno i najtajniji.
CIA krije najmračnije tajne, koje bi potpuno pokopale njen ionako srozan ugled u očima američke javnosti
Druga najveća grupa dokumenata pripada FBI-u, dok ostatak čini izvještaj pojedinačnih članova Vorenove komisije.
Objavljivanje dokumentacije značilo bi i razotkrivanje najmisterioznijih figura američke špijunske scene - naročito pojedince koji su pod patronatom CIA vršili atentate širom planete.
Postoje najmanje 332 stranice materijala o E. Howardu Huntu, gotovo mitskom geniju špijunaže, koji je javnosti najpoznatiji kao čovjek koji je 1972. predvodio provaljivanje u vašingtonski hotel "Watertergate", u kojem se nalazio štab Demokratske partije, kako bi instalirao uređaje za prisluškivanje. Naravno, riječ je o skandalu "Watergate, koji je rezultovao ostavkom predsednika Richarda Nixona.
Kad CIA nešto zakopa "da ne vidi svjetlost dana"
Deceniju ranije, predvodio je intervenciju koju je CIA sprovela u Zalivu svinja na Kubi. Nakon fijaska te operacije i kompletnog poraza od Castrovih snaga, Hunt je navodno razvio veliki animozitet prema Kennedyiju, za kojeg je smatrao da je operativce CIA ostavio na milost i nemilost Castrovoj vojsci, koja ih je pogubila.
Upravo je sam Hunt, nedugo prije smrti 2007. godine, izjavio da je bio upoznat sa nekoliko zavjera o atentatu na Kennedyija...koje je kovala CIA. On ih je nazvao šifrovanim imenom: "Veliki događaj."
Izvještaj sadrži 606 stranica o još jednom operativcu Agencije. Riječ je o Davidu Atleeyu Filipu, špijunu nagrađenom medaljom časti zbog svoje ključne uloge u rušenju vlade Gvatemale 1954. godine. Etli je zajedno sa Huntom predvodio "anti-Castro operacije" na Kubi, uz blagoslov matične CIA.
Optužen je za krivokletstvo na suđenju Oswaldu, kada je rekao da "CIA nikada za njega nije čula", ali nikada nije osuđen za laganje. Pred sam kraj života je pokajnički, baš poput svog saborca Hunta, priznao da su "neki ozloglašeni operativci CIA umiješali svoje prste u atentat Johnna Kennedyija."
Ovakve informacije su zasigurno nešto što bi CIA zakopala toliko duboko da nikada ne ugledaju svjetlost dana. Sa tim se slaže i Džeferson Morli, vodeći istražitelj Kenedijevog ubistva i osnivač sajta JFKfacts.org.
Zašto CIA nije otkrila neke od ključnih dokumenata za ubistvo Kenedija?
Navodno, postoje svjedočenja o Oswaldovoj povezanosti sa KGB-om
On je čak tužio CIA za neotkrivanje ključnih dokaza o atentatu na američkog predsjednika. Naravno, izlišno je spominjati da je izgubio parnicu.
- Pesimista sam po pitanju obelodanjivanja dokumenata. Smatram da neće dozvoliti njihovo objavljivanje. Ukratko, očekujem najgori scenario - rekao je Morli.
Još jedna figura koja se spominje u neobjavljenom izvještaju je i Ana Gudpestur.
Kao operativac CIA svjedočila je da nema nikakvih informacija o tome odakle snimci prisluškivanih Osvaldovih telefonskih razgovora u posjedu Agencije, tačnije u njenom ogranku u Meksiko sitiju, gde je ona igrom slučaja radila.
Ipak, u svoj kasnijem svjedočenju, uslijed straha od optužbi za krivokletstvo, priznala je da je snimke razgovora sama proslijedila novinama i svim ostalim medijima u cilju "satanizacije Lee Harvey Oswalda."
Također, očekuje se razotkrivanje 2.224 stranice o ispitivanju Jurija Nošenka, agenta KGB koji je prebjegao u SAD nedugo poslije atentata na Kenedija. Nošenko je tvrdio da je u Osvaldovom posjedu našao nekoliko dokumenata sa oznakom KGB, dvije i po godine prije atentata na Kennedyija, u vrijeme dok je Oswald živio u SSSR.
Ko je naručilac atentata na Castra?
Hoće li konačno na videlo izaći potpuna istina o smrti Johnna Kennedyija? Odgovor stiže 2017. godine
Svedočenja o nebrojenom broju pokušaja da se ubije Fidel Castro, među kojima su i svedočenja Kenedijevog savjetnika za bezbjednost McGeorga Bundyja i tadašnjeg šefa CIA Johna Mekona.
- Pitanje koje mi uporno postavljamo i na koje zahtevamo odgovor je sledeće: ko je naručilac atentata na Castra i predsjednika pet drugih zemalja? Predsjednik ili Generalni sekretar? - izjavio je bivši senator Geri Heris, koji se takođe zalaže za objavljivanje tajnih dokumenata.
Hart je najzaslužniji za razotkrivanje zavjere CIA da ubije Castra i još pet predsjednika zemalja koje su "bile saveznice Kube." On je otkrio da je Agencija unajmila vođe najvećih kriminalnih organizacija na Kubi da smaknu Castra, koji je razbio njihov lanac kockarnica i prostitucije u Havani kada je preuzeo vlast 1959.
Odgovore na sva ova pitanja građani SAD, ali i teoretičari zavjere širom sveta trebalo bi da dobiju 2017. godine, kada se očekuje konačno rasvetljavanje misterije duge pola vijeka.
(blic.rs/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)