Video / Lider za kojim i danas tuguju

Na današnji dan prije 35 godina umro je Josip Broz Tito

Hronika 04.05.15, 08:01h

Na današnji dan prije 35 godina umro je Josip Broz Tito
Na današnji dan prije 35 godina preminuo je nekadašnji doživotni predsjednik SFRJ Josip Broz Tito (4. maja 1980. godine) u bolnici u Ljubljani, a njegovoj sahrani u Beogradu je prisustvovalo više od 200 visokih državnih i političkih ličnosti iz svijeta

 

 

Na današnji dan delegacije antifašista i boraca obilaze njegovo vječno počivalište u Kući cvijeća u Beogradu i odaju mu počast polaganjem cvijeća na njegove biste.

 

Vijest o njegovoj smrti saopštena je građanima oko 18:50 sati, putem radija i televizije, a iste večeri izašla su vanredna izdanja dnevnih novina. Prekinuta je i fudbalska utakmica Hajduk-Crvena Zvezda u Splitu.

 

Dan kasnije, 5. maja, kovčeg sa njegovim posmrtnim ostacima je specijalnim, Titovim Plavim vozom transportovan iz Ljubljane u Beograd. Vijest o njegovoj smrti duboko je pogodila stanovništvo tadašnje Jugoslavije, bila je to opštenarodna žalost.

 

Kompoziciju voza je ispratio veliki broj ljudi koji su stajali duž pruge i na svim usputnim stanicama. Kovčeg je bio smješten u atrijumu Skupštine Jugoslavije u Beogradu. Bili su organizovani mimohodi građana i raznih funkcionera i delegacija, dok se kraj odra neprestano smjenjivala počasna straža. Formirali su se ogromni redovi pred Skupštinom, čekalo se mnogo sati, ali sve je bilo savršeno organizovano i prošlo je bez incidenata.

 

Sahrana je održana 8.maja u novosagrađenoj "Kući cvijeća”, u bivšoj zimskoj bašti, na Dedinju.

 

Na sahranu je došlo 700 000 ljudi, uz prisustvo 209 delegacija iz 127 zemalja svijeta. Bili su tu 32 predsjednici država, 11 predsjednika nacionalnih parlamenata, 6 prinčeva i 4 kralja. Pomenućemo samo neke: Leonid Brežnjev, potpredsjednik SAD Mondejl, Margaret Tačer i princ Filip, Helmut Šmit, Vili Brant, Erih Honeker, Fransoa Miteran, Andreas Papandreu, Anvar el Sadat, Sadam Husein, Hafez el Asad, Indira Gandi, Jaser Arafat, Kenet Kaunda, Kim Il Sung, Švedski kralj Gustav, Norveški Olaf, Belgijski Boduen, Jordanski Husein, predstavnici Vatikana…

 

Sljedećih desetak godina svakog 4. maja tačno u 15:05 oglašavale su se sirene, i građani su zastajali da odaju počast Titu minutom šutnje.

 

Rođen u Kumrovecu

 

Josip Broz Tito rođen je 7. maja 1892. godine, u Kumrovecu (Hrvatska). U raznim falsifikovanim dokumentima pojavljivali su se različiti datumi rođenja, pa je tako jedan od njih bio i 25. maj, koji se poslije obilježavao kao Titov rođendan - Dan mladosti.

 

Postojalo je više priča o tome kako je dobio ime Tito, ali je sam kasnije više puta objašnjavao da ga nikakav posebni razlog nije potakao da uzme to ime. Jednostavno, to je narodno ime, koje nije posebno rijetko.

 

Uključen je u Politički biro CK KPJ 1934. godine. Zbog partijskih zadataka povremeno odlazi u Pariz i Moskvu. Krajem 1937. godine Josip Broz Tito postaje generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije.

 

Drugi Svjetski rat i okupacija Jugoslavije zatekla ga je u Zagrebu, odakle je, njegovom inicijativom, upućen proglas CK KPJ narodima Jugoslavije i radnom narodu Jugoslavije, u kojemu se ističe odlučnost Partije da u oslobodilačkom ratu ustraje u prvim redovima, u kojemu ustaje protiv potpaljivanja nacionalne mržnje i poziva radnike, seljake, omladinu, građane i sve rodoljube da se ujedine u borbi za nacionalnu nezavisnost. U maju 1941. godine odlazi u Beograd, odakle usmjerava pripreme za dizanje ustanka i početak oslobodilačkog rata.

 

Maršal  

 

Na njegovu inicijativu u Bihaću se 27. novembra 1942. sastaju predstavnici antifašističkih snaga iz svih krajeva Jugoslavije i formiraju AVNOJ (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije) kao privremeno tijelo vlasti. Godinu dana poslije, 29. i 30. novembra 1943., u AVNOJ se ponovno sastao u Jajcu i donio historijske odluke o budućem uređenju Jugoslavije kao federativne države ravnopravnih naroda i narodnosti Jugoslavije. Na istom zasjedanju Tito je dobio zvanje Maršala.

 

Nakon što su 1944. godine, bez obzira na sve, partizani uz manju pomoć Crvene armije oslobodili Jugoslaviju od okupatora, Tito kao efikasni politički pragmatik, za razliku od drugih komunističkih vođa ovoga doba počinje raditi na širenju svoje političke baze. Nakon završetka rata, nova država, koja je 29. novembra 1945. promijenila ime u Federativna Narodna Republika Jugoslavija, je pod Titovim vodstvom postala dio Istočnog bloka i u njoj je uveden komunizam kao službena ideologija.

 

Za predsjednika Republike Tito je izabran 1953. godine, a donošenjem novog ustava (1974.) postao je predsjednik "bez ograničenja trajanja mandata".

 

 

(Oslobodjenje.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)

BLIN
KOMENTARI