FOTO/ IZLOŽBA JUSUFA HADŽIFEJZOVIĆA

Dobrodošli u 'Giorgio Morandi robnu kuću' u kojoj je sve na prodaju!

Kultura 04.03.15, 12:06h

Dobrodošli u 'Giorgio Morandi robnu kuću' u kojoj je sve na prodaju!
Nastavljajući sa stvaranjem nakon postavke 'Vlasništvo praznine' održane u Zagrebu u Decembru 2014., Jusuf Hadžifejzović je podesio i proširio svoju viziju za novu izložbu u Duplexu


1912. godine, Picasso pravi gitaru od žice i kartona, te sanja o masivnoj proizvodnji svoje skulpture koja bi donijela modernu umjetnost nadomak svima. Pet godina kasnije,
Duchampov pisoar, dovodeći predmet iz svakodnevnog života u galeriju, lišavajući ga njegove izvorne namjene te obdarujući ga prestižom primijenjenih umjetnosti, razvio je
žestoko prijeporan dijalog između umjetnika, ideje, javnosti i predmeta.

 

Instalacije pred nama možda i jesu nastale u ovim stoljetnim debatama, ali razvile su se u reističkom, slikarskom, kao i performativnom pogledu. Reizam je filozofija koja nadasve uvažava sve materijalno - ali s vjerovanjem da nijedna stvar nije bitnija od druge. Članovi slovenačke umjetničke skupine OHO bili su prvi da istraže ovu filozofije u kontekstu bivše Jugoslavije, u drugoj polovici 60ih godina prošlog vijeka.

 

Ovaj “reizam”, pak, je obilježen snažnom povezanošću s neživim motivom; vjerovanjem da svaki predmet – koliko god beznačajan on djelovao – ima svoju ličnu priču i značaj, vezu s
prošlošću i biografski doprinos. Sadržaj sve ovdje prikupljene materijalne ambalaže umjetnik je kupio i potrošio u kratkom periodu; cigarete, potrepštine za ličnu higijenu, konzerve hrane, alkohol, parfeme i lijekove. Sve ovo su oznake promičućih trenutaka strastvene potrošnje, kao i želje da se ponovo naglasi ljudski aspekt i procesi ljudskog postojanja u eri hipermaterijalizma.

 

Da bi ovo postigao, Jusuf se vraća na primjer štovanog slikara Giorgia Morandija, po kojem je ova pop-up robna kuća dobila ime. Morandi je imao slično strastven odnos prema
svakodnevnim predmetima, no u drugom kontekstu materijalnih prilika – sistematski je preraspoređivao njihove oblike, kompoziciono i tehnički, u svrhu osvrtanja na njihovu
vrijednost u svojim ulogama kao predmeta. Jusuf ovaj pristup produbljuje, razmatrajući ove predmete kao teatarske rekvizite u specifičnom biografskom kontekstu.

 

Sve ovdje je na prodaju. Ovim, umjetnik ismijava process potrošnje u kasnom kapitalizmu; umjesto da obaveže potrošače na kupovinu zauzimanjem neiskreno “ličnog” pristupa, u ovoj
prodavnici vi kupujete oznake pojedinih trenutaka u životu ovog umjetnika. Ovim se stvara duboko lična i jedinstvena veza između umjetnika, potrošača i predmeta; raspršenje
materijalnog dokaza jednog života na hiljadu novih značenja.

 

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)

BLIN
KOMENTARI