Samohrani roditelji i njihova djeca sve su brojniji u populaciji Bosne i Hercegovine. Porodični zakon ih ne prepoznaje kao posebnu, ranjivu kategoriju, a izbjegavanje plaćanja alimentacije i dalje je problem bez rješenja.

U jednom od entiteta, Federaciji BiH, učinjen je prvi korak ka osnivanju Fonda za alimentaciju, međutim, samo na papiru.

Al Jazeerina reporterka Nataša Krstin posjetila je Muameru Činjarević iz Udruženja samohranih roditelja "Jedan manje" za koju je, zajedno sa troje djece, život je 25. novembra 2007. godine dobio novu dimenziju.

Smrću supruga ostala je bez životnog partnera, a djeca bez jednog roditelja. Danas je samohrana majka.

"To je nešto što vam se desi i morate odabrati najbolji put za odrastanje vas i vaše djece", kaže Činjarević.

Odabrala je da djecu fakultetski obrazuje. Od najbližih je tražila, ali nije dobila pomoć. Upravo je njihovo nerazumijevanje podstaklo da osnuje udruženje i okupi ljude sa sličnim problemima.

Dvije godine kasnije, ima blizu 600 članova, ali još ne i podršku institucija.

"Cilj udruženja na čijem sam čelu jeste strateški - izmjene i dopune Porodičnog i Krivičnog  zakona. Kako? Uvrstiti populaciju koja je razvedena u zakon da budu tretirani. Osnovati alimentacioni fond i kroz alimentacioni fond privoljeti državu da bude treći roditelj djetetu", ukazuje Činjarević.

Sve više djece iz razvedenih brakova

U najtežem su položaju djeca iz razvedenih brakova, kojih je u Bosni i Hercegovini sve više.

Nezvanična statistika kaže da čak u 80 posto slučajeva roditelj izbjegava plaćanje alimentacije. Djelo koje se teško dokazuje i kažnjava, a zbog kojeg jednoroditeljske porodice teško žive. 

"Federalna vlada donijela je prije godinu dana odluku o osnivanju Alimentacijskog fonda. Zadužila je tri ministarstva - rada i socijalne politike, Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo finansija da razmotre to pitanje i predlože rješenja. Do danas, međutim, rješenja nema, a Fond u praksi nije zaživeo", javlja Al Jazeerina Nataša Krstin.

Ideja je da se iz fonda, odnosno budžeta, nadoknadi alimentacija kada roditelj nije likvidan.

U nadležnim ministarstvima kažu - nije tako jednostavno. Treba napraviti analizu, vidjeti koliko bi Fond imao korisnika, spriječiti zloupotrebe i donijeti podzakonske akte.

U kancelariji ombudsmana za ljudska prava misle drugačije.

"Naše mišljenje je da, nažalost, ne postoji politička volja da se nešto promijeni ako govorimo o kategoriji ovih građana, samohranih roditelja", navodi Aleksandra Marin-Diklić iz Odjela za praćenje prava djece.

Dodaje i da djeca samohranih roditelja nemaju ista prava u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, pa u Brčko distriktu dobijaju dječiji dodatak uvećan za 50 posto, u Republici Srpskoj imaju besplatnu pravnu pomoć, dok se u Federaciji BiH situacija razlikuje od kantona do kantona.

"Ako krenemo od definicije šta je to samohrani roditelj, onda ćemo doći u situaciju da to nije isto u Brčko distriktu, u Federaciji BiH, zatim u Republici Srpskoj", kaže Marin-Diklić.

Izjednačiti prava i zakonom ih zaštititi kao ranjivu kategoriju - u kancelariji ombudsmana kažu da je to prvi korak kojim će država pokazati da ih je prepoznala.

(balkans.aljazeera.net, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)