NOVAC IZ IPA ADRIATIC FONDA

Obezbijeđeno više od 400.000 KM za bh. laboratorije za sigurnost hrane

Hronika 02.03.15, 11:45h

Obezbijeđeno više od 400.000 KM za bh.  laboratorije za sigurnost hrane
Programom rada usvojenom na Naučno-nastavnom vijeću Veterinarskog fakulteta u Sarajevu (VFS) planirane su brojne aktivnosti od kojih je dio započet u proteklom periodu, ali zbog aktivnosti u sanaciji poplava u BiH i štrajka na univerzitetu nisu završene prema planiranoj dinamici



Piše: Nermina Omerbegović, Fena

 

- Sve aktivnosti na VFS-u u tekućoj godini su praktično nastavak implementacije naše strategije 2012-2022. U tehničkom smislu u ovoj godini planiramo riješiti grijanje na fakultetu priključenjem na gradske toplane, renovirati amfiteatar i učionicu za mikrobiologiju. Veterinarski fakultet u tekućoj godini namjerava povećati izvore vlastitih sredstava  radom naših klinika, centara i laboratorija. Putem međunarodnih projekata u kojima učestvujemo obezbijedili smo značajna sredstva za ulaganja u novu opremu, a samo u prošloj godini smo putem projekta koji finansira IPA Adriatik fond obezbijedili ulaganja više od 400.000 KM u naše laboratorije za sigurnost hrane što nas je dovelo u red vodećih regionalnih institucija iz ove oblasti. Vlastiti prihodi su naš način investiranja u razvoj i istovremeno put za kvalitet praktične nastave naših studenata - kaže u razgovoru za Fenu dekan Veterinarskog fakulteta Nihad Fejzić.



Fejzić ističe da je u ovoj godini, od 12. do 16. oktobra, planirano održavanje Godišnje skupštine asocijacije veterinarskih fakulteta mediteranskih zemalja koju podržava Svjetska organizacija za zdravlje životinja i u nastavku na ovaj međunarodni skup kongres veterinara Bosne i Hercegovine.

 

Nihad Fejzić
Ovaj projekt osim građevinskih radova podrazumijeva i nabavku najmodernije opreme i treninge našeg osoblja na danas vodećim evropskim veterinarskim klinikama, pojašnjava Nihad Fejzić, dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. 

Veterinarski fakultet Sarajevo je u oktobru prošao kroz konsultativnu posjetu Evropske asocijacije veterinarskih fakulteta što je jedan od preduvjeta za dobijanje evropske akreditacije za studij veterinarske medicine.



- Internacionalizacija našeg studija je strateško opredjeljenje. U tom smislu, kvalitet naše nastave i kvalitet i kompetencije doktora veterinarske medicine mora biti komparabilan i kompatibilan s EU standardima iz ove oblasti. Izvještaj konsultativne posjete je ukazao na sve naše nedostatke, kojih smo mi bili svjesni i prije same vanjske ocjene. Naša vizija jeste međunarodna prepoznatljivost, i u tom smislu u ovoj godini ćemo raditi novi nastavni plan i program koji će biti potpuno usaglašen s EU direktivama za studij regulisanih profesija u koje spada i veterinarska profesija. Planiramo značajna unapređenja kvaliteta nastave koja su već započela u prethodnom periodu, a nastavak tih aktivnosti je putem projekta koji smo već završili i za koji ćemo finansijsku potporu tražiti prevashodno na međunarodnom nivou - kaže Fejzić.


Po njegovim riječima, radi se o projektu Kliničkog centra koji će postojeće klinike Veterinarskog fakulteta postaviti u jednaku ravan sa sličnim klinikama u vodećim svjetskim gradovima i njihovim veterinarskim fakultetima.


- Ovaj projekt osim građevinskih radova podrazumijeva i nabavku najmodernije opreme i treninge našeg osoblja na danas vodećim evropskim veterinarskim klinikama. Klinički centar će  osim hospitalizacije, urgentne medicine, intenzivne njege i drugih sadržaja raditi 24 sata i biće u punoj funkciji školovanja studenata, naučnoistraživačkog rada i svih vrsta veterinarske zaštite za male životinje s težištem na referetnosti i izvrsnosti. Naše osoblje je veoma motivirano za ovakav projekt i nadamo se da će Grad Sarajevo i Bosna i Hercegovina za period od tri do pet godina imati najsavremeniji veterinarski klinički centar na svom Veterinarskom fakultetu. Ovaj projekt će omogućiti i realizaciju naših daljih planova koji idu u pravcu još veće internacionalizacije i uvođenje studija veterinarske medicine na engleskom jeziku - ističe Fejzić.



Kad je riječ o planovima ove godine očekuje se i stavljanje u punu funkciju laboratorijskog kompleksa na Stupu, koji je izgrađen sredstvima Svjetske banke, a Federalna vlada je još u prošloj godini obezbijedila sredstva od 1.280.000 KM za nabavku opreme i funkcioniranje laboratorije. U toku je postupak izdavanja upotrebne dozvole za objekt.



- Laboratorija za kontrolu zaraznih bolesti i zoonoza koji je u sastavu Veterinarskog fakulteta Sarajevo, a nalazi se na Stupu je finansirala Svjetska banka, Vlada Kantona Sarajevo i Federalno ministarstvo poljoprivede. Radi se o približno 1.500 kvadratnih metara laboratorijskog prostora s nivoom biosigurnosti 2 plus, a izvršene su i sve pripreme za brzo uspostavljanje laboratorije trećeg nivoa biosigurnosti što podrazumijeva najveću biološku zaštitu u laboratoriji, koja onemogućava "bježanje" virusa i bakterija. U Bosni i Hercegovine ne postoji laboratorij s ovim nivoom biosigurnosti. Ova laboratorija će imati više nego značajnu ulogu u kontroli zaraznih bolesti životinja koje je potrebno iskorijeniti, ili svesti na kontrolisani minimum, da bismo mogli izvoziti naše proizvode u EU (bruzeloza, tuberkuloza, leukoza, klasična kuga svinja, bjesnilo..) Međutim, ova laboratorija će osim praktične uloge u kontroli bolesti služiti i kao referentni i istraživački centar, no o tome u budućnosti - kaže Fejzić.

Kad se govori o ovom fakultetu ne može se zaobići ni neosporni angažman u vrijeme majskih poplava.


- Studenti i zaposleni Veterinarskog fakulteta su u prirodnoj katastrofi koja je zadesila BiH pokazali ozbiljnost, požrtvovanost i spremnost da reaguju u domenu svoje profesje i šire. Mi smo ponosni na naše studente, stručnjake, na kraju veterinare na terenu koji su radili 24 sata, dali na raspolaganje sva materijalna tehnička sredstva i ekspertizu. Mislim da je važno naglasiti da je Veterinarski fakultet u funkciji Federalne civilne zaštite provodio sve propisane i neophodne aktivnosti bez ikakve finansijske podrške i finansijkih intervencija za naš rad i utrošena sredstva. Nismo ih ni tražili, smatramo da ih je trebalo usmjeriti tamo gdje su najpotrebnija. Nažalost, posljedice poplava se polako zaboravljaju, mi to najbolje znamo jer kontaktiramo s našim veterinarima koji su na terenu, u pogođenim područjima i oni nam javljaju kako proces iseljavanja stanovništva s pogođenih područja i dalje teče a veoma malo ili nikako se obnavljaju farme, stočarska proizvodnja i proizvodnja hrane - rekao je.



Što se tiče poplava, suša i drugih vremenskih katastrofa koje postaju uobičajene za ove prostore situacija nije ohrabrujuća.



- Intenzivno se mijenja ekosistem, brže nego što i sami možemo predvidjeti tako da je otežana kontrola postojećih uz povećane rizike za nove bolesti. Živimo u potpuno izmijenjenom i nepredvidljivom biološkom i ekološkom ambijentu - upozorava u  razgovoru za Fenu dekan VFS-a Nihad Fejzić.

 

(Fena/aa)

BLIN
KOMENTARI