INTERVJU DANA/ FRANJO BORAS, NEKADAŠNJI ČLAN PREDSJEDNIŠTVA RBIH

Radilo se o opstanku BiH, ali i hrvatskog i bošnjačkog naroda

Front 01.03.15, 15:20h

Radilo se o opstanku BiH, ali i hrvatskog i bošnjačkog naroda
Dejtonsko unutarnje uređenje BiH ne pogoduje neizbježnim procesima praštanja, pomirenja i poštivanja. Naprotiv, pogoduje širenju straha, sumnje, nepovjerenja i mržnje u društvu, kaže u intervjuu za Dnevni avaz Franjo Boras

Izvor: Avaz.ba

 

Iako živi mirnim, penzionerskim životom i ne eksponira se u javnosti, predratni i ratni član Predsjedništva RBiH Franjo Boras, koji je na pragu devete decenije života, rado se u intervjuu za Dnevni avaz osvrnuo na historijski događaj proglašenja nezavisnosti otprije 23 godine i prisjetio važnih činjenica, koje, kako je napomenuo, treba iznijeti zbog, prije svega, mladih ljudi u BiH.

 

BiH u cjelini

 

- Mnoge članice međunarodne zajednice, posebice zemalja Europske unije, priznale su Sloveniju i Hrvatsku nakon 15. siječnja 1992., do kada je bilo odgođeno njihovo priznanje. Nakon što su ove dvije države izašle iz sastava SFRJ, SRBiH više nije mogla ostati u krnjoj Jugoslaviji. Na prijedlog Predsjedništva SRBiH, Skupština je 15. listopada donijela Deklaraciju o suverenitetu BiH, bez zastupnika SDS-a i ostalih manjih srpskih zastupnika. Međunarodna zajednica je priznanje suverenosti BiH uvjetovala prethodnim održavanjem referenduma. Kod hrvatskog korpusa, glede suvereniteta BiH, postojala su dva nešto različita prijedloga. Međutim, pod utjecajem predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, posebice dostojanstvenika Katoličke crkve u BiH, prihvaćen je i izglasan hrvatsko/muslimansko-bošnjački prijedlog 29. veljače i 1. ožujka 1992. - prisjeća se Boras.

 

Činjenica je da su se Hrvati u vrlo velikom broju odazvali referendumu, odnosno da su glasali za nezavisnost BiH. Šta je bio njihov glavni motiv za to?

 

Glavni motiv hrvatskog naroda u to vrijeme, i mogu reći sve do sada, bio je taj da se održi BiH u cjelini kao nezavisna, suverena i odvojena od Jugoslavije, s tim da, ukoliko Slovenija i Hrvatska izađu iz Jugoslavije, što je i učinjeno, onda ništa drugo nije preostalo ni Hrvatima ni Bošnjacima koji su u to vrijeme bili zajedno u koaliciji, bilo političkoj, bilo vojnoj.

 

Ipak, to vrijeme je, na neki način, bilo poluratno...

 

Da. Radilo se o opstanku ne samo BiH kao države nego i opstanku naroda, i hrvatskog i muslimanskog, odnosno bošnjačkog. Ciljevi “velike Srbije” bili su da krnja Jugoslavija, ustvari “velika Srbija”, doseže do Karlovca i Virovitice.

 

Brijunska deklaracija

 

Kada se međunarodna zajednica uključuje u cijelu priču, odnosno, rješavanje unutrašnjeg uređenja BiH?

 

Predsjedništvo SFRJ je 8. srpnja 1991., u nazočnosti predsjednika i predsjedništava republika te predstavnika europske zajednice, na Brijunima prihvatilo Brijunsku deklaraciju. Tom su deklaracijom svi sudionici sastanka, između ostalog, prihvatili pomoć zemalja EZ u procesu pregovaranja, nadgledanja dogovorenih primirja i primjenu preostalih elemenata dogovora koje su postigle jugoslavenske strane u suradnji s EZ.

 

Šta bi se dogodilo s BiH da se međunarodna zajednica nije uključila u rješavanje unutrašnjeg uređenja BiH?

 

Današnja BiH kao međunarodni subjekt više ne bi postojala. Koji bi sve oblici postojali, ne bih o tome naklapao.


Situacija od Dejtona do danas sve je gora

 

Kakvo je Vaše stajalište o sadašnjem uređenju BiH?

 

Generalni ciljevi Dejtonskog sporazuma ostvaruju se sporo i s različitim rezultatima, praktično, bez ikakvih pozitivnih efekata na ekonomskom planu, obnovi, zapošljavanju, smanjenju siromaštva, stvaranju uvjeta za fizički povratak svih izbjeglica i raseljenih osoba, a ljudska prava su reducirana na marginu i incidente.

 

Dejtonsko unutarnje ustrojstvo BiH uzrok je pogoršanja ekonomske situacije, što dovodi do eksplozije socijalnih nemira, demografskog nazadovanja, prostitucije, trgovine ljudima, korupcije, gospodarskog kriminala i pljačke narodnih dobara kroz privatizaciju poduzeća. Dejtonsko unutarnje uređenje BiH ne pogoduje neizbježnim procesima praštanja, pomirenja i poštivanja. Naprotiv, pogoduje širenju straha, sumnje, nepovjerenja i mržnje u društvu. Jedan od najtežih problema što ih generira Dejtonski ustav jest ogromna administracija na svim razinama - državnoj, entitetskoj, županijskoj i općinskoj. U najkraćem, situacija od Dejtona do danas sve je gora.

 

(Avaz.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

 

 

 

 

BLIN
KOMENTARI