Na jedan važan način sposobni smo putovati kroz vrijeme. Pomoću pamćenja možemo se vratiti u djetinjstvo, u trenutak kada smo se prvi put zaljubili ili kada smo postigli prvu profesionalnu pobjedu, piše Huffington Post.

Pomoću živih uspomena može nam se činiti kao da putujemo u neko drugo vrijeme i na neko drugo mjesto. Kada se prisjetimo neke informacije, podsjetimo se i na brojne druge detalje poput onog kako smo se osjećali u tom trenutku, što smo imali na sebi, što je bilo prije, a što poslije.

Novo istraživanje neuronaučnika na sveučilištu Vanderbilt pozabavilo se tom izvanrednom funkcijom mozga. Vodeći autor studije, psiholog Sean Polyn, objasnio je kako je izuzetno važno razumjeti što rade različiti dijelovi mozga kada 'kopamo' po našim sjećanjima.

Naime, bolesti poput epilepsije i Alzheimera uništavaju pamćanje, a informacije do kojih su istraživači odlučili doći mogu pomoći u razvijanju tretmana za očuvanje pacijentovih uspomena, ali i za identificiranje negativnih učinaka koje novi psihoaktivni lijekovi mogu imati na ljudsku memoriju.

Polyn je objasnio i da kada osoba primjerice proučava neki popis, a onda se kasnije pokušava sjetiti svake stavke s tog popisa, prisjetit će se i onoga što se događalo u trenucima kada je pamtila stavke, što sugerira da je njezin mozak u tom trenutku psihički otputovao u prošlost.

Istraživači su otkrili da stražnji dio mozgda postaje aktivniji kada se prisjećamo detalja. Aktivnost u stražnjem dijelu mozga istraživačima omogućuje da predvide kada će osoba imati mentalno putovanje kroz vrijeme.

U sklopu istraživanja 20 ispitanika starih između 18 i 35 godina dobilo je popis s 24 pojma kao što su konj i brod. Nakon kratkog koncentriranja na riječi, te pauze zamoljeni su da se prisjete riječi koje su proučavali i to redom kojim su napisane.

Kada je aktivnost mozga ukazivala na to da su ispitanici do uspomena došli s 'visokom tačnošću', njihov odgovor i je bio tačan, odnosno iduća stavka s popisa. Prisjetili su se dakle detalja oko objekta. Ali kada nije uložen jednak trud u prisjećanje, davali su netačne odgovore.

Otrivanjem što različiti dijelovi mozga rade kada se zdrava osoba prisjeća nečega, možemo dobiti uvid u ono što se događa kada je memorija oštećena. Također, takvo otkriće može pomoći u razvijanju boljih testova za rano otkrivanje poremećaja pamćenja i dati ideju kako bolje liječiti ljude s tim poremećajima.

(dnevnik.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)