Univerzitet u Cambridgeu je svojevremeno obznanio sumornu prognozu. Hawking, kojem je dijagnosticirana amiotrofna lateralna skleroza (ALS) kada je imao 21 godinu, bio je u teškom stanju te podvrgnut brojnim testovima u bolnici. Novine su objavljivale tekstove o njemu nalik na čitulje te se činilo da su mu dani odbrojani.

No, kao što mu je to i običaj, Hawking je preživio.

On zapravo i ne bi trebao da radi stvari koje radi. Ovaj 73-godišnjak ne bi trebao da drži govore o postojanju Boga, da govori o umjetnoj inteligenciji, ljudskom kapacitetu za autodestrukciju ili da prisustvuje dodjeli nagrada BAFTA, ali on to svejedno čini.

Teško je uopšte naglasiti koliko je ALS fatalna bolest, a koja može da pogodi svakoga.  Prvo se manifestuje kao slabost mišića, da bi postepeno prerasla u paralizu i onesposobila mogućnost govora, gutanja i čak disanje.

Udruženje ALS navodi da je prosječan životni vijek nekoga kome je dijagnosticirana ova bolest između dvije i pet godina. Nešto više od 50 posto ih pređe treću godinu a samo 20 posto pet godina. Manje od 5 posto ih doživi dvije dekade.

I onda je tu Hawking. On je dva puta prešao prag od dvije dekade, prvo 1983, a onda 2002, s tim da naučnici kažu da nikada nisu vidjeli nešto slično te da nikada niko nije toliko poživio sa ovom bolešću. Ističu također da kao da je bolest u njegovom slučaju nestala te da je on sada relativno stabilan, pri čemu je i to veoma rijetko.

Hawking je 2012 napunio 70 godina pa se stručnjaci pitaju po čemu je to on drugačiji da preživi ALS tako dugo. Prosječna dob dijagnosticiranja ALS-a je 55 godina, no kod njega se to pojavilo kada je bio veoma mlad tokom studija na Oxfordu.

Imao je sreće? Ili je u pitanju njegov intelekt? Niko nije siguran. Čak ni Hawking koji je jednom prilikom rekao da je njegova vrsta ALS-a rezultat loše apsorpcije vitamina.

No rano dijagnosticiranje mu je dalo veće šanse za preživljavanje. 

Leo McCluskey sa Univerziteta u Pennsylvanija je za magazin Scientific American rekao da ALS ubija dvojako, pri čemu prvo pogađa mišiće kroz atrofiju tako da većina ljudi umre od respiratornog zatajenja. Drugi je zastoj mišića za gutanje, što rezultira pothranjenošću.

Jedan od razloga što je Hawking preživio tako dugo jeste, kako sam kaže, njegov rad koji mu je dao godine koje drugi podvrgnuti velikoj fizičkoj aktivnosti ne bi preživjeli. 

"Imam sreću da radim kao teoretski fizičar," rekao je Hawking za New York Times, "a što je profesija u kojoj fizičko ograničenje nije ozbiljan hendikep".

Sama figura Stevena Hawkinga je jedan od najupečatljivih prizora savremene pop-kulture: pogureni čovjek u kolicima isturene vilice čiji um doseže do zvijezda.

(Oslobodjenje.ba/dg)