Posljednjih godina u mnogim zemljama okruženja, ali i širom svijeta poskupila je električna energija. Taj primjer slijedi i BiH. Iako mnogi ne odobravaju poskupljenje, treba imati u vidu da građani BiH koriste relativno jeftinu struju.
Iz Ureda ombudsmena za zaštitu potrošača smatraju da je odluka o povećanju cijene električne energije preuranjena.
“Građani navode, a i mi zaključujemo da nema niti jedan razlog za poskupljenje struje, jer za to nisu ispunjeni ni vanjski ni unutrašnji razlozi. Na svjetskom tržištu padaju cijene električne energije i ostalih energenata, a unutrašnji faktori hidrološka slika, tj. blaga zima i izvozni rezultati bili su pozitivni“, izjavila je Ljubica Čolović, pomoćnica ombudsmena za zaštitu potrošača.
“Nove cijene električne energije posljedica su značajnog povećanja obaveza elektroprivrednih kompanija, ali isto tako i smanjenja razlike u cijeni između industrije i domaćinstava. Kada Elektroprivreda BiH u pitanju, povećanje cijena iznosi 4, 33 posto, za ostalu potrošnju 0,88 posto“, kaže glasnogovornica Elektroprivrede BiH, Midheta Kurspahić.
Aktuelne cijene električne energije na snazi su od 1. jula 2011. godine. Dakle, cijene se nisu mijenjale, ali su se promijenile okolnosti u kojima posluje Elektroprivreda BiH.
“Samo Zakon o vodama HNK, koji je na snazi od jula 2013. godine. Po osnovu tog Zakona, naša kompanija je dužna da kantonu uplaćuje, na godišnjem nivou oko sedam miliona. Od prvog januara na snagu stupa zakon o izdvajanju dijela prihoda po osnovu rada termoelektrane, to je naše dodatno opterećenje u iznosu oko devet miliona“, poručuje Midheta Kurspahić.
Elektroprivreda će, za ove naknade, naredne godine izdvojiti 23 miliona maraka, a u trenutnu cijenu ovi troškovi nisu uračunati. Iz ureda ombudsmena misle drugačije.
“Sve to upućuje na sumnju da se radi o pokriću gubitaka Elektroprivrednih preduzeća preko potrošača iz kategorije domaćinstva“, tvrdi Ljubica Čolović.
Cijena struje u svim državama regiona je znatno ispod prosjeka zemalja članica EU-a, koji trenutno iznosi 0,12 eura po kilovatu. Najjeftiniju struju u jugoistočnoj Evropi plaćaju građani Srbije. Kilovatsat u Srbiji je skoro upola jeftniji nego u većini zemalja u regionu. Međutim, prosječna mjesečna plaća u Srbiji skoro je najniža u regionu i iznosi 380 eura. Poslije Srbije, najjeftiniju struju u regiji koriste građani Makedonije. Od ostalih zemalja jugoistočne Evrope, slijede Crna Gora, BiH i Albanija.
Od zemalja regiona, najskuplju struju plaćaju građani Hrvatske, a ista je cijena struje i Slovencima. Isto tako, prosječna neto primanja u Hrvatskoj su među najvišim u regiji i iznose 730 eura. Najskuplju struju plaćaju Danci i Nijemci.
Elektroprivreda, osim plaćanja naknada, ima obavezu ulaganja u rudnike. Do sada su, iz vlastitih sredstava, za tu namjenu izdvojili 160 miliona KM. S jeftinom cijenom struje rudnici se ne mogu modernizirati, a cjelokupna bh. javnost složna je da se rudarima trebaju obezbijediti humaniji uvjeti rada. No, istovremeno dođe do svojevrsne pobune kada cijena struje poraste za 1 ili 2 posto. Struja je roba kao i svaka druga, i bilo bi nepošteno socijalni teret prebacivati na pleća rudara. Neznatno povećanje cijene je jedan od načina da rudari sutra mogu imati pristojne plaće i biti adekvatno nagrađeni za svoj rad u rudnicima.
Pogledajte prilog TV1...
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)