Kuda to vodi i kakve posljedice može imati, analizira Radnički media servis novinske agencije Atrakcija:

1. Drastična razlika između statusa i primanja budžetskih korsnika i „ostalih“ zaposlenih u realnom sektoru te maloj i srednjoj privredi. Razlika u primanju i količini rada te slobodnih dana je ogromna i iznosi više od 60 %. Zaposelni u realnom sektoru gotovo da nemaju slobodnih dana, praznika, regresa, toplih obroka i pretvoreni su u neku vrstu robova budužetskih korisnika kojima pune budžete i kase za dobre plate.

2. Vlasnici malih i srednjih preduzeća udruženi bi mogli izvršiti tzv. veliki prevrat tražeći da se njihova poreska, penzijska i zdravstvena davanja umanje za 2/3 jer predstavljaju skoro nemogući pritisak da bi se punile budžetske kase. U proteklih nekoliko godina u BiH je zatvoreno skoro 50 % malih radnji i preduzeća.

3. U Sjedinjenim Američkim Državama  zaposleni u državnim firmama kao što je Pošta ili škole imaju znatno manje plaće od zaposlenih u privatnom sektoru. Razlog je da je sigurnost njihovog radnog mjesta obezbjeđena i ne zavisi od turbulencija na tržištu. Kod nas je situacija obrnuta: zaposleni na radnim mjestima koja su sigurna upravo imaju najveće plate, a oni koji rade potpuno nesigurne poslove u privatnom sektoru imaju najmanje plaće,

4. Za pet do deset godina, u BiH će stasati prva poslijeratna generacija penzionera. To će izazvati ogroman potres jer se država  ne priprema za ovaj scenarij. 40 % ljudi koji će biti zreli za penziju gotovo da je neće moći ostvariti i dobićemo ogromnu populaciju koja će trebati javne kuhinje da bi preživjela.

5. Budžetski korisnici koji već skoro 20 godina primaju dobre plaće, imaće najveće koeficijente za penzije te će se stvoriti novi veliki jaz između ljudi koji su po starosnoj dobi zreli za penziju: oni koji su godinama sjajno živjeli na budžetu, nastaviće tako i u penziji, dok oni koji su punili budžete radeći za minimalne plaće, neće moći preživjeti od penzije ili je neće moći ni ostaviriti.

6. Već skoro deset godina BiH ne uspijeva uposliti ni 20 % mladih koji su završili školovanje. Period boravka na birou za zapošljavanje se opasno produžava. Svake godine BiH dobije novu generaciju koja je završila fakultete ili srednje školovanje. Ako se nastavi ovakav trend, za pet godina bi generacija koja ima između 25 i 40 godina mogla postati najveća siromašna populacija koja će i dalje ovisiti o roditeljima.

7. Kako sada stvari stoje, BiH forsira vlastito stanovništvo na egzistencijalno iseljavanje i od poratnih generacije, oni koji su bili djeca kad je završio rat, stvara prisilno novu generaciju dijaspore. Ako BiH računa da bi se time sadašnji priliv sredstava od dijaspore uvećao, grdno se vara: tendencija i kod tzv. ratne dijaspore je da sve manje novca šalje u BiH i sve više prekida veze sa domovinom, smanjujući svake godine dužinu posjeta i potrošenog novca prilikom posjeta. Tzv. ratna generacija dijaspore uspjela je potpuno adaptirati djecu na nove uslove života i ta djeca su sada odrasli ljudi koji sve brže prekidaju veze sa domovinom.

8. BiH nema mehanizam da nagrađuje uspješnost ljudi u nekomercijalnim sektorima: područja nauke, kulture, inovacija, književnosti ... apsolutno su zapostavljena. Za pet do deset godina u BiH bi mogao potpuno nestati sektor kulture, umjetnosti, ozbiljne posvećenosti nauci i inovacijama.

9. Jedini način da stranke u BiH opstaju na vlasti jest povećanje broja zaposlenih u administraciji. Stranke tvrdoglavo istrajavaju na tom konceptu jer im donosi glasačku dobit. To je, ipak, potrošena matrica. Granica zapošljavanja u birokratskom aparatu je davno prešla svaku razumnu mjeru i dalje istrajavanje na tom konceptu moglo bi se vratiti kao bumerang. Primjer je vlada Vučića u Srbiji koja je bila prisiljena na smanjenje plaća u javnom sektoruru i penzija. Što se prije stranke pobrinu da nađu nove modele regrutiranja glasača van budžetskog sektora, tim će prije biti otklonjena bar za minumum opasnost da u BiH ¾ stanovništva plaća svojim radom manjini lagodno zarađene plate u budžetskom sektoru, stoji u analizi koju je objavio Radnički media servis novinske agencije Atrakcija.

(Novinska agencija Atrakcija/dg)