Prvi je na teren istrčao Krajišnik Hamdija Lipovača i predložio samog sebe. Veliko je pitanje ko bi zaista mogao, osim njega samog, podržati ovog kanididata koji nema podršku ni vlastite baze u Bosanskoj Krajini. Naime, poznato je kako je protiv njega Mahmut Alagić, predsjednik KO SDP USK, kao i veliki broj kadrova u Bihaću i okolici. Lipovača, pak, smatra da je, zbog krvi Pozderaca koju nosi, predodređen bude prvi u Krajišnika u Sarajevu.
Drugi kandidat koji je istaknuo svoju kandidaturu je Denis Bećirević. On je ostvario najbolji rezultat na ovim izborima i to je njegov zasad najveći adut. Mogao bi imati podršku jednog dijela SDP-a u Tuzlanskom kantonu, kao i dijela delegata iz čitave BiH ali žestoke otpore kod delegata iz drugih krajeva BiH.
Treće ime koje se ovih dana pojavilo u opticaju je Slaviša Šućur, dugogodišnji kadar SDP-a iz Sarajeva. Argumenti za njega su dosta snažni. Kod članstva i u javnost ima vrlo dobar ugled, a izborom nekoga ko nije Bošnjak SDP bi 'nevjernim Tomama' pokazao da vodi računa o multietičnosti u vlastitim redovima. Postoji opcija da Šućur bude izabran samo privremeno i do održavanja redovnog kongresa, kada bi na scenu izašli kandidati koji smatraju da bi mogli biti dugoročno rješenje predsjedničkog pitanja u stranci.
Po mnogim je Nermin Nikšić osoba koja ima najviše šansi da bude prvi među jednakim u SDP-u. Odnos snaga unutar brojnih partijskih struja koje su isplivale nakon što je postalo jasno da Lagumdžija odlazi ide u prilog ovome scenariju. Ima podršku Hercegovaca, Heleza i srednjobosanaca, dobro stoji kod Sarajlija, a dobro je rasporedio i svoj uticaj širom SDP-a. Kako izvještava današnja štampa, ima podršku i Damira Hadžića, što mu opet, kod dobrog dijela članstva, i nije neki plus. Također, Nikšićev minus je i to što ga dio javnosti percepira kao dijelom najuže ekipe Zlatka Lagumdžije.
Mogući kandidat za predsjedničko mjesto je i Jasmin Imamović. Iako je to dosad negirao i svoje zahtjeve svodio na principijelnu ravan i potrebu unutrašnje demokratizacije SDP-a, saznaje se da i on krajnje ozbiljno razmišlja o kandidaturi. Međutim, on upravo pripada onima koji svoju priliku vidi na redovnom kongresu i u slučaju da svi članovi SDP-a biraju novog predsjednika. Imamović računa sa svoju uspješnu priču sa Tuzlom koja je postala primjer za čitavu BiH - kako se razvija i brine o svome gradu, kao i na činjenicu da je posljednjih godina bio daleko od centara odlučivanja unutar SDP-a, te da ga javnost ne percepira kao dio gubitničke ekipe dosadašnjeg predsjednika.
Mogući kandidati za mjesto predsjednika su i Bogić Bogićević i Bakir Hadžiomerović. Prvog predlažu intelektualci, dok drugi je, po ocjeni mnogih, sam iskazao tu ambiciju. Međutim, Bogić Bogićević se još nije izjasnio o ponudi i veliko je pitanje da li je on uopšte spreman za ovaj veliki izazov.
Međutim, velike ambicije u politici ima Bakir Hadžiomerović koji je bio kandidat ove partije za člana Predsjedništva BiH. On računa na podršku članstva, dok drugi kandidati na njega gledaju režeći. Zato će i on svoju priliku čekati na redovnom kongresu i situaciji kada kompletno članstvo bira novog SDP-ovog papu.
Očigledno je da će u narednim mjesecima biti burno u ovoj političkoj stranci, ali na „pravi bijeli dim“ iznad centrale SDP-a mogli bismo čekati do jeseni 2015.
(ak/DEPO PORTAL)