Uz sve političko razmimoilaženje i respektovanje stavova političkih partija, mi se nismo na toj ljudskoj razini svađali. Nismo podmetali jedni drugima, nismo pljuvali jedni druge po medijima, držali smo se zajedno. Zahvaljujući tome, i kad je na neki način napravljen korak unazad, pa ponovo to vraćeno na ovaj nivo na kojem je sada, mi smo mogli nastaviti raditi

Kad će poplavljeni dobiti novac?

- Vlada je napravila dvije tranše: prilikom rebalansa budžeta odvojeno je 10 miliona KM za područja pogođena poplavama, pa je u prvoj tranši pet i po miliona podijeljeno opštinama, a kako je uvijek pitanje kriterija, mi smo uzeli ono što su evidentirale opštine kao oštećene stambene objekte. Primijenili smo metodologiju Evropske komisije, UN-a, UNDP-a i Svjetske banke. Po toj metodologija, za poplavljeni objekat je šteta od 5.000 maraka, oštećen do 10.000, a uništena kuća 40.000 KM. E sad, pošto nismo imali razdvojeno šta je poplavljeno, a šta oštećeno, uzeli smo neku srednju vrijednost 7.500 KM, pa smo koliko je koja opština učestvovala procentualno u ukupnoj šteti toliko procentualno i izdvojili iz ovih pet i po miliona KM. Prilikom pretposljednjih poplava, prvih augustovskih, tri i po miliona maraka podijelili smo u tri kantona: Tuzlanski, Zeničko-dobojski i Posavski, s namjerom da oni usmjere novac tamo gdje je u tom trenutku najpotrebniji. Sada imamo najnoviju situaciju, olujno nevrijeme prošle subote koje je pogodilo neke od ovih opština. Bio sam u kontaktu s premijerom Tuzlanskog kantona, sa nekim od načelnika i ponovo je najviše stradala opština Gračanica, gdje je grad čak veličine jabuke bukvalno polupao crijep na hiljadu stambenih objekata.

A Fond?

- Mi smo uspostavili Upravni odbor Fonda, danas konstituišemo Savjet i tako zaokružujemo formalnopravnu proceduru. Već je praktično direktor Fonda u osnivanju pokrenuo upis u sudski registar i nadamo se da će to u narednim danima biti gotovo i da možemo pristupiti utvrđivanju kriterija i početku raspodjele sredstava s kojima u ovom trenutku Fond raspolaže.

Na računu Fonda u ovom času imamo oko 9,5 miliona KM, očekujemo priliv i o tome smo pričali i sa predstavnicima donatora koji su u Upravnom odboru Fonda, koji takođe čekaju da se formalnopravno konstituiše Fond da bi privredni subjekti izvršili uplatu. Dužan sam reći da sredstva skupljena na donatorskom računu nisu trošena iz prostog razloga što smo se opredijelili da ih ne diramo dok se ne konstituiše Fond kako bismo zaista potpuno transparentno utvrdili kriterij i izvršili uplatu, te osigurali potpunu kontrolu javnosti i naravno obezbijedili da ta sredstva dođu do onih kojima su najpotrebnija. Način distribucije sredstava bi trebao biti utvrđen kroz ove kriterije. Hoće li to biti, recimo, uplata, ili ćemo pokušati što jeftinije kupiti, naprimjer, crijep, pa ga distribuirali ili ćemo novac distribuirati lokalnoj zajednici, kantonu, to će organi Fonda da donesu odluku.

I kad će Fond odlučiti?

- Možemo reći da je sve dovedeno do finiša. Čim se završi registracija i potpisnici evidentiraju - sredstva mogu biti operativna u roku od 24 sata. Do nas je koliko ćemo biti efikasni u utvrđivanju kriterija i usmjeravanju tih sredstava gdje su najpotrebnija.

Pitam to zato što stižu optužbe da se namjerno čeka septembar i kampanja da bi se novac dijelio?

- Prvo su nas optuživali da ćemo uzeti novac, pa da ćemo ga podijeliti kako bismo napravili kampanju, a mi smo rekli da nećemo dirati novac dok se ne konstituiše Fond upravo da bi podjela bila transparentna i javna. Drugo, u Fondu su ministri iz svih političkih partija, premijeri svih kantona u savjetodavnom tijelu, predstavnici opština. Što se mene tiče, svako ko bi na ovoj nesreći gradio kampanju i sabirao bilo kakve poene, zaslužuje svaku osudu i prezir, taman to bio i ja. Govorimo o nesreći i vjerujte, kad odem i razgovaram s tim ljudima, samo razmišljam kako ljudski pomoći.

Šta ćemo sa privredom? Ne samo na poplavljenim područjima, broj uposlenih stalno pada?

- To nije tačno. Po statistici, broj uposlenih raste, ali i broj nezaposlenih takođe raste. Kad uporedite mart 2011, kad je došla ova Vlada, bilo je 439.994 zaposlenih; u junu 2014. bila su 443.752 zaposlena. Prosjek zaposlenih u prošloj godini je 435.113. Mi smo sve vrijeme pričali da se tučemo za očuvanje radnih mjesta zbog recesije i situacije u kojoj imate u regionu više od 100 hiljada radnih mjesta manje u jednoj susjednoj državi. Dakle, dok je u regionu padao broj uposlenih, u Federaciji smo uspjeli očuvati i nešto malo povećati broj uposlenih. Možda to i nije neki rezultat rada Vlade, ali to pokazuje da smo se zaista tukli da sačuvamo i odbranimo svako radno mjesto. Ima i onih koji rade, ali nisu u prilici da plaćaju doprinose, pa ih i ne registrujemo kao uposlene. Mi smo u prošloj godini povećali 7,2 posto industrijsku proizvodnju, povećali izvoz, smanjili uvoz. Povećan je bruto društveni proizvod po našem obračunu 1,4 posto, po metodologiji MMF-a 1,8 posto. Kad je Hrvatska ostvarila 0,2 posto, ona je napravila spektakl, jer je kao izašla iz recesije. U ovoj godini smo imali ambiciozan plan rasta BDP-a između 2,2 i 2,6. Nažalost, ovo stanje prirodne nesreće će sigurno uticati da ti pokazatelji ne budu takvi. Ali, mi cijelo vrijeme nastojimo i stvaramo preduslove našoj privredi da diše i da se razvija. Čak i u ovoj situaciji. Kao Vlada i Skupština Razvojne banke donijeli smo odluku da se reprogramiraju svi krediti onima koji su na pogođenim područjima, stvorili smo posebnu kreditnu liniju da privredni subjekti sa tog područja mogu aplicirati za kredit kod Razvojne banke za obrtna sredstva: tri godine kredit, šest mjeseci grace period, dva posto fiksna kamata na godišnjem nivou. To su jako povoljna sredstva i nedavno, prilikom posjete Gračanici, razgovarali smo s privrednicima zainteresiranim da apliciraju. Paralelno s tim, Zavod za zapošljavanje vodi svoju aktivnost u skladu sa programom Vlade i uz finansijsku podršku budžeta za očuvanje radnih mjesta: želimo da onima koji su zaista ugroženi ne dajemo direktno sredstva, nego da im osiguramo doprinose za uposlene, a da oni rade na očuvanju, praktično čišćenju, pripremanju i vraćanju privrednih subjekata u funkciju. Ne kažem, naravno, da je nekakvo blagostanje, ali mislim da su osjetni pomaci. Znate, kad ja kažem ove brojke, a brojke su neumoljive, onda se to komentariše ovako - ih, to je samo statistika. Jeste, kažem, ali je pozitivna statistika. A kad je statistika negativna, onda te statistikom svi udaraju i kritikuju Vladu.

Vladu Federacije često kritikuju i zbog zaduživanja?

- Odgovorno tvrdim: mi smo javnu potrošnju skinuli na 2008. godinu. U ovom periodu koji je iza nas vratili smo sve dugove prema boračkim kategorijama koji su bili - od ratnih vojnih invalida, demobilisanih boraca, šehidskih porodica, sve smo isplatili. Isplatili smo dio dugova prema civilnim žrtvama rata i to bismo do kraja godine trebali da izmirimo kompletno. Vratili smo, isključivo unutrašnjim rezervama, nešto više od 200 miliona KM. I u svemu tome je smanjen javni dug, kad govorimo o institucijama Federacije, za 250 miliona KM. U ovoj godini je trebalo da se smanji za još 220 miliona KM, dakle, ova je Vlada trebala da završi mandat sa ukupnim smanjenjem javnog duga Federacije BiH preko 450 miliona. Pitanje je koliko će nas poremetiti ovo stanje, ali šta hoću da kažem: više smo vratili duga nego što smo se zadužili. Mi uzimamo sredstva od MMF-a, ali ih i vraćamo. Mi vraćamo prethodne dugove i manje uzimamo nego što vraćamo.

Želite reći da je to ilustracija domaćinskog poslovanja?

- Da. Kad govorimo o zaduživanju kroz trezorske zapise, o kojima svi stalno govore, pa onda uzmu tranše i saberu ih, zaboravljaju da je to samo osiguranje tekuće likvidnosti, da nam ne kasne penzije, invalidnine, plate iz budžeta. Za razliku od prethodnih vlada koje su tekuću likvidnost regulisale na način da dignu kredit u komercijalnim bankama i onda plaćaju između šest i osam posto kamate, za sredstva koja su u načelu najviše sredstva javnih preduzeća ili samog budžeta, mi smo se opredijelili za trezorske zapise gdje plaćamo daleko najnižu kamatnu stopu ne samo u regionu nego i šire. Tu nama kamate nisu nikad prešle  0,6 posto. E sad, valjda ne trebam objašnjavati razliku između 0,6 i 6 posto. S druge strane, to se ne akumulira kao izdavanje obveznica, jer te obveznice možemo prodati po toj cijeni i bankarski sektor pokazuje da vjeruje u fiskalnu stabilnost budžeta ove Vlade jer kupuje te obveznice za tako nisku kamatnu stopu. I uvijek je veća potražnja za tim obveznicama nego što ih mi emitujemo zato što smo dosad sve to uredno servisirali i isplatili.

Ne postoji banka koju bi bilo ko mogao natjerati da kupi trezorske zapise da ne vjeruje Vladi i da Vlada nije izmirila sve što je uzela. Dakle, ni jednog trenutka se nismo ponašali poput pijanih milionera, milijardera, niti smo bili bahati. Upravo takav odgovoran odnos prema javnim sredstvima doveo nas je da smo uspjeli vratiti dugove o kojima sam govorio. E sad, to ne znači da se ne zadužuju oni koji nisu u instituciji Federacije. To je sasvim prirodna stvar. Pa, ne možete autoput praviti a da se ne zadužujete. Evo, otvara se ova dionica do Zenice. Praktično, sad kad uđete u Vlakovo, u Zenici izlazite sa autoputa. Polovinom septembra bi trebalo da bude potpuno izdefinisana dionica od Bijače do Međugorja i da se otvori tih desetak kilometara, a ja se nadam do kraja mjeseca ili do početka oktobra dionica prema Tarčinu. Prije dva dana smo obilazili ovu dionicu, radovi su u toku. Ma znate šta, kad naiđete tim putem i vidite ljude da kao mravi rade...

A Vi, pošto vozarite, nailazite?

- Ne prolazim ja tim putem, ima samo jedna dodirna tačka u Tarčinu. Ali, ova dionica, mi smo je kompletnu obišli i stvarno sam kao čovjek bio sretan dok sam gledao kako rade ljudi. U petak smo prošli sve to - od Zenice do Tarčina. A ovaj tunel Prvi mart, on je opremljeniji od tunela Sveti Rok, koji je za nas bio pojam, jer ne postoji u regionu savremenije opremljen tunel. E ovaj naš stvarno impozantno djeluje. Tu je moj ponos još veći jer to su domaće snage radile, koje su se kvalifikovale i sad mi možemo u Sloveniji da pregovaramo da pravimo i njima takav tunel.

Hoćete reći da Čengiz na tunelu nije bio angažiran?

- Nije, Čengiz radi ovaj dio prema Tarčinu, ali i tu su angažirane i naše domaće firme.

Ova Vlada, bez obzira na oktobar, ostat će najmanje pet-šest mjeseci iza izbora. Imala je različite faze: kad ste govorili da je najbolja, tražilo se njezino raspadanje. Kako se ova Vlada nosi sa političkim problemima?

- To pitanje i sam sebi često postavljam. Imam jedan odgovor. Uza sve političke probleme i ono s čime smo se susretali na terenu, od rada u Parlamentu, međusobnih razmimoilaženja u politikama političkih partija, promjene i prekompozicije parlamentarnih većina, dogovora političkih partija, ova Vlada je funkcionisala. Neću reći da i mi u Vladi nismo imali tih problema, ali mislim da smo funkcionisali samo zahvaljujući tome što nisu pokidane neke ljudske niti između ministara. Uz sve političko razmimoilaženje i respektovanje stavova političkih partija, mi se nismo na toj ljudskoj razini svađali. Nismo podmetali jedni drugima, nismo pljuvali jedni druge po medijima, držali smo se zajedno i uspio sam se iznijeti i na način - pošto je dnevni red Vlade do mene - da nisam stavljao one tačke koje bi nas zbog izglasavanja i preglasavanja dovele do toga da puknemo, da se dijelimo i da praktično više niko i ne sastavi Vladu. Zahvaljujući tome, i kad je na neki način napravljen korak unazad, pa ponovo to vraćeno na ovaj nivo na kojem sada jeste, mi smo mogli nastaviti raditi. Bez obzira ne sve političke prepreke, uvjeren sam da je ovo najefikasnija vlada Federacije do sada. I ja sam bio deset godina u Parlamentu i znam da je lako ispratiti efikasnost vlade čak i po onim mjerilima s kojima se ne slažem jer ne mislim da se efikasnost mjeri po tome koliko je tačaka na dnevnom redu, pa onda ispišu se neka rješenja i kaže - vidi što smo efikasni, imali sto tačaka. A ovamo nismo ništa pomjerili. Mislim da se treba gledati kvalitet toga što je rađeno i po tome zaista cijenim da je ovo najefikasnija Vlada dosad.

Vi ste generalni sekretar SDP-a BiH: šta očekujete od svoje partije na izborima?

- Meni je potpuno jasno, kao generalnom sekretaru, da je SDP ostao sam protiv svih. Ostao je u situaciji da se ova atmosfera beznađa, katastrofe, kataklizme veže za SDP. Mi jesmo preuzeli odgovornost 2011. i rekli da smo spremni na to i radili smo svoj dio. Kad sam rekao da je ova Vlada najefikasnija, očekujem da se to tretira i kao rezultat SDP-a. I ono što ne valja, da najveći treba da pripadne SDP-u, ali i ono što valja. Neka svako snosi svoj dio odgovornosti i za jedno i za drugo. Ako pogledamo što smo mi 2010. rekli građanima da ćemo pokušati uraditi, uz vječnu ogradu da nam rezultat koji smo imali na izborima nije omogućio da sami odlučujemo, ali opet kažem ne pravdam se uopšte, mi smo puno uradili. Rekli smo da ćemo donijeti Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine i kompletan set antikorupcionih zakona. To smo uradili. Istina, trebalo nam je puno više vremena. Gotovo cijeli mandat smo se tukli oko toga i na kraju smo usvojili set antikoruptivnih zakona koji stvaraju prvi put instrumente za borbu protiv korupcije. O tome svi pričaju od rata naovamo, sve političke partije, sve vlade su to obećavale i onda se našla neka vlada, u svim ovim političkim turbulencijama i problemima, da napravi taj set zakona i da se oni usvoji. I da ne bude dileme kako je to protiv bilo koga upereno, sad imamo zakon pa ćemo da znamo, ako ništa drugo, ko je odgovoran što nema ovdje efikasnije borbe protiv kriminala i korupcije. Dakle, stvorili smo alat, usvojili Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, usvojili Zakon o federalnom Uskoku i stvorili zakon kojim omogućavamo da se otvori poseban odjel u federalnom Tužilaštvu i poseban odjel u sudu koji će to presuditi.

Ne zaboravite da ste i sami proteklih godina trošili vrijeme mijenjajući koalicione partnere, kočeći rad vlastite Vlade...

- Idem prvo sa plusevima, pa ću nešto reći i o tim minusima. Rekao sam da ne bježimo od odgovornosti. Bila je jedna novinarka kod mene u martu 2011. i snimala intervju, i ja sam rekao da ćemo biti Vlada koja će napraviti autoputa više nego sve prethodne vlade zajedno. Onda je ona rekla: pazite, premijeru, ovo se snima, ja ću ovo pustit u septembru 2014. godine. Rekao sam da pusti, jer ako ovo ne bude tačno, u oktobru 2014. neću biti ni na jednoj listi. Nemam šta da tražim. Dakle, mi jesmo Vlada koja je to napravila. Sad niko više ne priča o tome što se autoput napravio, sad se pokušava taj posao kriminalizirati. Ja hoću sve javno da kažem. Svako od nas treba da nosi svoj dio odgovornosti, svoj križ i da odgovara za svaki svoj postupak. Od premijera do portira, od direktora javnog preduzeća do posljednjeg čovjeka u tom javnom preduzeću. I to nije sporno, to je sve čak i u skladu sa ovim setom zakona o kojima sam maločas govorio. Ali, niko ovim građanima nema pravo oduzeti njihov autoput. Mi ćemo završiti mandat sa nekih 105 km autoputa, a kad smo došli, bilo je 37 km. Pa hajde da se takmičimo ko će više uraditi! Napravili smo ogromne pomake kad je u pitanju namjenska industrija, iako se i taj projekt pokušava kriminalizirati. Presretan sam i ponosan zbog toga, ali niti jednog trenutka to ne uzimam kao neki svoj aman rezultat, to je rezultat Vlade i njenog zajedničkog rada. To je rezultat pameti ljudi u Igmanu, koji znaju praviti municiju, metak, ali bogami trebala je doći i ova neka vlada koja je spremna podržati taj Igman jer Igman je imao iste te ljude prije četiri godine, pa nije mogao sastaviti kraj s krajem. Tad je radilo 200 ljudi, pa platu kad prime, a nije bilo doprinosa. Sad radi 900 ljudi, plaćaju se doprinosi, primaju se plate i uvezali su kompletan staž za sve uposlene. Valjda je i to rezultat rada toga što je Vlada imala sluha i dala im novac koji su oni uredno vratili.

Šta je takođe veoma bitno? Sad svi kažu kako je to bilo lako. Što to prije niko nije uradio? Šest godina su terminali bili plaćeni od Federacije, a nismo ih preuzeli. Pa kad smo mi preuzeli terminale, kažu - šta ste radili dosad?! Hoću reći da pred birače izlazimo vrlo jasno s onim šta smo obećali i šta smo uradili. Ima stvari koje nismo uradili, ali cijenimo da smo najveći dio onoga što smo obećali i uradili. Bilo je i političkih nesnalaženja, naivnosti u pokušaju da promijenimo parlamentarnu većinu u situaciji kad smo bili svjesni federalnog Ustava i njegove komplikovanosti i kad smo računali da će ljudi poštivati Ustav, a ne blokirati. Očito je da smo se prevarili i to je stvorilo atmosferu da ljudi više ne znaju ko je vlast, a ko nije. Ljudi su ostali raspamećeni, ali ja se iskreno nadam da će se građani opredijeliti prema onome šta su ljudi radili, a ne šta pričaju da će uraditi.

Dobro, malo se miješamo između Vlade i partije: recite mi šta ćete biti u narednom periodu - generalni sekretar ili premijer?

- Prvo da zahvalim na tom pitanju, a sad ću reći i zašto. Došao je ovdje, u Vladu, upit u oktobru 2012, zvaničan dopis od Federalne televizije s pitanjem koliko je premijer potrošio goriva u septembru 2012, kad su bili lokalni izbori, u odnosu na septembar prethodne godine. Odavde su dobili odgovor da je potrošeno stotinjak-dvjesto maraka u septembru.

Razlike?

- Ne. Ukupno potrošeno. Onda su oni rekli - ovo je neka greška. Onda su dobili odgovor - nije greška, pošto je bila kampanja, a premijer je išao u kampanju kao SDP i SDP je točio gorivo, nije Vlada gorivo točila. E onda to nije bila vijest. I to nije objavljeno. Da je bilo obratno, onda bi bilo i objavljeno. Dakle, u kampanji 2014. godine ja ću u radnom vremenu obavljati posao premijera, a poslije radnog vremena ću učestvovati u kampanji SDP-a. I to neće ići na trošak Vlade, kao što nije išlo ni 2012. Znate šta se meni dešava? Mandat sam proveo vozeći se u autu koje je vlasništvo SDP-a, samo gorivo sipam i servisiram ovdje. Nisam kupio novi auto. Onda dođu revizori i kažu - nije opravdano da se vozi auto SDP-a. Znači, trebao sam kupiti auto? Ja nisam. Onda se u jeku februarskih protesta objavi u jednom stranačkom listu - dok narod gladuje, premijer kupio novog audija. Bar je to lako provjeriti. Nisam kupio nikakav audi i to nije bio napad na premijera, to je bio poziv na linč. Ja razumijem ljude koji su protestovali.

Recite mi još samo ovo: koji rezultat svoje partije očekujete u oktobru, ali objektivno?

- Najlakše je reći - ja očekujem da ubjedljivo pobijedimo, jer je to PR ispravno. Bio bih sretan da dođe do ukupnjavanja političke scene, odnosno da se Vlada formira od dvije-tri političke partije, a ne ovako, da ima stabilnu parlamentarnu većinu i da radi. Nadam se da će SDP biti u krugu tih partija koje će odlučivati ko će biti vlast i u BiH i Federaciji. Koji je to tačan izborni rezultat - ne znam, kad krene kampanja, onda ću vam moći reći. Ja sam zaista u ovom periodu, i to je možda moj grijeh prema SDP-u, puno više bio premijer nego generalni sekretar. Svako od nas treba da nosi svoj dio odgovornosti, svoj križ i da odgovara za svaki svoj postupak. Od premijera do portira.

Najlakše je reći - ja očekujem da ubjedljivo pobijedimo, jer je to PR ispravno. Bio bih sretan da dođe do ukupnjavanja političke scene, odnosno da se Vlada formira od dvije-tri političke partije, a ne ovako, da ima stabilnu parlamentarnu većinu i da radi. Nadam se da će SDP biti u krugu tih partija koje će odlučivati ko će biti vlast i u BiH i Federaciji.

AUTOPUT I NAMJENSKA INDUSTRIJA

Mi ćemo završiti mandat sa nekih 105 km autoputa, a kad smo došli, bilo je 37 km. Pa hajde da se takmičimo ko će više uraditi! Napravili smo ogromne pomake kad je u pitanju namjenska industrija, iako se i taj projekt pokušava kriminalizirati. Presretan sam i ponosan zbog toga, ali niti jednog trenutka to ne uzimam kao neki svoj aman rezultat, to je rezultat Vlade i njenog zajedničkog rada. To je rezultat pameti ljudi u Igmanu, koji znaju praviti municiju, metak, ali bogami trebala je doći i ova neka Vlada koja je spremna podržati taj Igman.

OSLOBOĐENJE/DEPO PORTAL