Ministri spoljnih poslova Srbije i Bosne i Hercegovine Ivica Dačić i Zlatko Lagumdžija sastali su se danas u Palati Srbije u Beogradu, a tokom sastanka razgovarali su o unapređenju odnosa između dvije zemlje. Nakon sastanka, oba ministra su se složila u ocjeni da su ekonomski i politički odnosi dvije zemlje dobri te da dinamika kojom se oni razvijaju mora biti još bolja.
"Zajednička konstatacija je da su naši odnosi u usponu, kada je riječ o političkim i ekonomskim odnosima između Srbije i BiH. U skladu sa tim, mi želimo da se ta dinamika političkog dijaloga nastavi i dalje", rekao je Dačić.
On je ocijenio da je Srbiji BiH veoma važan ekonomski partner, kao i obrnuto, i istakao da spoljnotrgovinska razmjena između dvije zemlje iznosi milijardu i 250 miliona eura.
"Imamo velike mogućnosti razvoja ekonomske saradnje i sve su to teme oko kojih bi trebalo da iskoristimo samu tu činjenicu da smo međusobno povezani i da smo u tim stvarima mnogo jači ukoliko djelujemo zajedno, a ne pojedinačno", istakao je Dačić i dodao da je za to primjer i donatorska konferencija zbog poplava, a za koju su se složili da bi se vjerovatno sakupilo manje sredstava, da se nastupalo odvojeno.
„Međunarodna zajednica je pozitivno ocijenila naš zajednički nastup. Mislim da bi bio red da nas prirodne nepogode ne ujedinjuju, ne samo one, nego da postoji i razum i racionalnost i politička volja da se naši odnosi razvijaju u pozitivnom smjeru“, istakao je Dačić.
Šef srbijanske diplomatije rekao je da je „Srbija životno zainteresovana za stabilnost BiH“, za njen ekonomski razvoj i da apsolutno podržava zajednički put Srbije i BiH ka EU.
„Mislim da je to dobra budućnost za obje zemlje. Srbija je, takođe, zainteresovana za razvijanje dobrih odnosa ne samo unutar BiH, sa Republikom Srpskom, već i sa drugim dijelom BiH, sa Federacijom, isto tako želimo i dobre odnose sa zvaničnicima u Sarajevu“, rekao je Dačić.
Zlatko Lagumdžija naveo je da je ovaj sastanak imao, prije svega, za cilj dodatno unapređenje saradnje i odnosa dvije zemlje, ali i slanje pozitivne poruke dobre saradnje, kao dvije zemlje, koje „praktično daju ton pozitivnoj saradnji u regionu“.
„U meri u kojoj BiH i Srbija imaju saradnju, koja je za uzor u odnosu na to kako smo imali u vremenima iza nas, u toj mjeri regionalna saradnja može imati veće efekte“, rekao je Lagumdžija.
Navodeći da su se on i Dačić prvi put sreli kao ministri spoljnih poslova u Solunu kada je lansirana inicijativa saradnje zemalja Zapadnog Balkana, u okviru koje je u periodu u narednih šest godina dostupno milijardu eura iz EU, odnosno dodatnih 10 milijardi eura iz različitih međunarodnih institucija i EU, Lagumdžija je naglasio da je jako bitno da se unaprijedi saradnja, jer će se i novac dobijati u mjeri u kojoj se bude sarađivalo na zajedničkim projektima.
„Činjenica je da je Srbija velikim koracima krenula ka EU, mislim da nam je jako važno što je Srbija tako ubrzano krenula u integracije i vjerujem da ćemo i mi na tom putu da se pridružimo i zajedno koračamo brže“, rekao je Lagumdžija.
„Mislim da je jako važno da pošaljemo poruku onome što se uslovno rečeno zove međunarodna zajednica, da se Zapadni Balkan ne smije ostaviti, da je interes ukupne svjetske zajednice da se ubrza ukupni proces integracije Zapadnog Balkana, nas između sebe i naše integracije u EU.“
Lagumdžija je istakao da uskoro očekuju, ne samo konkretne projekte, koji će biti izneseni pred međunarodne institucije, već da i bosanskohercegovačke i srbijanske firme počnu sa zajedničkim nastupima na trećim tržištima. To se, kako je dodao, prije svega odnosi na građevinski sektor i agrobiznis, a prioritet su i projekti iz domena energetike i komunikacija.
Upitani da prokomentarišu učešće državljana Bosne i Hercegovine i Srbije na ratištima u Ukrajini, Siriji, Iraku i na drugim stranim ratištima, Dačić i Lagumdžija su se složili da to nije dobro za interese zemalja te da taj problem treba riješiti na način na koji to bude regulisala i EU.
„Tu treba pravno proučiti taj problem i šta je to što Srbija može da preduzme. Mislim da apsolutno nije dobro za interese Srbije da naši državljani učestvuju u raznim sukobima širom svijeta, da treba naći pravni mehanizam kako bi se to ubuduće što više ograničilo, odnosno naći sistem da bude moguće da ti neki ljudi imaju određene sankcije zbog takvih učešća“, rekao je Dačić.
Prema Lagumdžijinim riječima, postoje dva aspekta tog problema, od kojih je jedan pravni, tj. represija prema ljudima koji čine te stvari.
„Drugi problem je vezan za to zašto ljudi sa ovih prostora idu širom svijeta na ratišta. To je rezultat onoga što nam se dešavalo posljednjih dvadeset i kusur godina. A to je atmosfera u kojoj se ovdje ratovalo i atmosfera u kojoj su različite podjele i ideologije i segregacije ustvari dovodile do toga da se ljudi uključuju u neke dijelove svijeta, jer misle da tamo pripadaju više nego ovim prostorima“, rekao je Lagumdžija i dodao da se taj problem treba saseći u korenu.
(Anadolija/dg)