Piše: Teufik Hadžiahmetović

Nakon formiranja Bošnjačke akademije nauka i umjestnosti (BANU) u javnosti se otvaraju pitanja da li su to Bošnjaci počeli oponašati druge nacionalne koncepte iz regiona, odustajući od dosadašnjeg koncepta izgradnje i participacije u zajedniničkim državnim i akademskim institucijama skupa sa drugim narodima. Posljednji koji se oglasio na ovu temu bio je akademik Esad Duraković. On je tekstom u objevljenim u Oslobođenju, a kojem je bio povod prijetnja zatvaranja Muzeja umjetnosti BiH, krtizirao osnivanje BANU-a kao nesuvisli potez nekih bošnjačkih intelektualaca.
 
“Bošnjački manifest”

Kritičarima i oponentima osnivanja BANU-a smeta sama ideja osnivanja nacionalne Akademije nauka pored postojeće ANU BiH. Do sada, osim osnivačke skupštine, BANU nije ništa ni učinila, tako da joj se nije moglo ni suditi o djelima. Prve negativne asocijacije i konotacije sa osnivanjem BANU, bile su na ulogu Srpske akademije nauka (SANU), koja je ilegalno napisala zloglasni “Memorandum”, po kojem je Slobodan Milošević izvršio mnoga ratna zlodjela na Balkanu.

I prva sjednica Senata BANU-a, održana sredinom decambra prošle godine, pokazala je da je sumnja svih onih koji su ukazivali da BANU neće odoljeti (iza)zovu SANU-a da piše bošnjački Memorandum bila opravdana. U Saopćenju za javnost sa te sjednice rečeno da će se BANU  u narednom periodu baviti radom koji je definiran u 12 tačaka. Među tim tačkama, glavninu poslova za BANU preuzeo je, a ko bi drugi, akademik Muhamed Filipović. Osim što je predložio pisanje bosansko-hercegovačke enciklopedije, Filipović je prihvatio i izradu bošnjačkog nacionalnog programa, koji je definiran kao “Bošnjački manifest”. Mediji, koji su oponirali Filipoviću u mnogim stavovima, ovaj put su mu “progledali kroz prste”. Niko nije kritizirao, a ni podržao Filipovića u tom njegovom naumu.  Jedan od razloga mogao bi biti u tome što mnogi intelektualci izbjegavaju javno intelektualno sučeljavanje sa Filipovićevim, a drugi je što mu se ne vjeruje da je on više kadar na tako zahtjevne inetelektulane zadatke. Poznato je da je Filipović najavio pisanje enciklopedije prije četrdesetak godina kad je bio i u fizičkoj i umnoj snazi. Taj projekat nikad nije ugledao svjetlo dana. “Bošnjaki manifest” je možda lakše štivo za Filipovića i postoji neka vjerovatnoća da bi ga u dogledno vrijeme i mogao napisati. Ali, pitanje je zaista, čemu “Bošnjački manifest”?!
 
“Bošnjački stanak”

Zanimljivo je da je Nedžad Latić u svom intervju objavljenom u pretprošlom broju START-a najavio objavljivanje brošure pod naslovom “Bošnjački stanak”. Stanak, je navodno izvorna riječ na bosanskom jeziku za “sabor”. Kako bi se lahko mogla potkrasti greška da se radi o “Bošnjačkom ustanku”, Latić je pojasnio da je stanak izvorna riječ na bosanskom jeziku za “sabor”. Kako to da se u isto vrijeme pojavljuju iste ambicije akademika Filipovića i Latića da napišu nacionalne programe? Je li to sihronizirana aktivnost, ili se radi o pojedinačnim vizijama i procjenama političkog trenutka? To su pitanja koja će biti zanimljivija javnosti od samog sadržaja. Filipović i Latić, bez obzira na njihove personalne razlike, imaju dosta zajedničkog. Obojica su u svojim tekstovima zagovarali i podržavali ideju sazivanja Bošnjačkog sabora. Filipović se bio kandidirao i kao lider te ideje, pa je bio obećao da će se to desiti maja prošle godine. I to njegovo obećanje se izjalovilo.

Između Latića i Filipovića postoji stanovit animozitet još od vremena Filipovićevog razlaza sa Alijom Izetbegovićem. Nedžadov brat Džemaludin je član akademije BANU  i ako bi bilo nekog dogovora, onda bi vjerovatno on bio prije ponuđen da piše takvo političko štivo. Tim prije što je Džemaludin kao kandidat za člana Predsjedništva BiH na prošlim izborima imao slogan da će “riješiti nacionalno pitanje Bošnjaka”.

“Besjeda Bošnjacima”

Pored Filipovića i Latića mlađeg, i akademik Ferid Muhić, inače predsjednik BANU-a, ovih dana (27. decembra 2011.)  je na jednom bošnjačkom portalu objavio “Besjedu Bošnjacima”.  Iako se i na ovo djelo može gledati kao na neku vrstu nacionalnog programa ono to nije. Radi se o narativno-didaktičkoj poslanici i mudrovanjima jednog akademika kako da Bošnjaci “budu ono što jesu”, ili još bolje rečeno, da budu onakvima kakvi su bili njihovi očevi i majke. Glagoljivi akademik Muhić, s obzirom na refencu koju ima kao predsjednik BANU-a, zadovoljio se da svoje djelo objavi na jednom portalu. Znači li to da njegove ambicije nisu veće od kulturološkog educiranja Bošnjaka? Za sada izgleda tako. Jer i da je akademik Muhić imao veće ambicije, odsustvo bilo kakvih reakcija javnosti na to njegovo najnovije djelo, ma kako slatkorječivo bilo napisano, neće imati dalekosežnijeg utjecaja i značaja.

Treba pričekati objavljivanje Latićevog djela, te da li će Filipović uspjeti napisati svoje, pa tek onda vidjeti jesu li Bošnjaci zaista dobili nacionalni program. Do tada, može se samo reći da neki bošnjački nacionalni krugovi, ili halke, tako nešto pokušavaju napraviti. Pošto su ovo izborne godine i za politčke stranke, i za Islamsku zajednicu, sasvim je moguće da neki bošnjački krugovi, kojima nije bila mrska ideja BANU-a, forsira i izradu nacionalnog programa. Najveća enigma u ovoj izbornoj godini za Bošnjake je da li će se reisul-ulema dr Mustafa ef Cerić kandidirati i za novi mandat i da li će pobijediti. Pošto je on član BANU, čak šta više, njemu se pripisuje i uloga utemeljitelja, sigurno je da je blagoslovio Filipovićevo i Muhićevo djelo. Muhić je čak svoje djelo i posvetio reisu Ceriću “koji bdije nad Bošnjacima”. Ko, onda stoji iza Latića? Da li je on slobodni strijelac, kako se predstvalja, ili je samo nečija odapeta strijela? Ili to Latić želi, kako je izjavio za START, da isprovocira bošnjačku inteligenciju koja nije bila u stanju do sada napisati nacionalni program. Bilo kako bilo, Bošnjaci će dobiti nacionalni program, odnosno “Memorandum”. A hoće li ga prihvatiti? Pa ni Srbi se nisu izjašnjavali da li prihvataju svoj “Memorandum”. Trebalo ga je samo napisati, a naći će se već neko da ga realizira!

BL!N MAGAZIN